Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 966748

Prirodni produkti kao potencijalni inhibitori korozije


Pilić, Zora
Prirodni produkti kao potencijalni inhibitori korozije // Knjiga sažetaka / Srećko Tomas, Đurđica Ačkar (ur.).
Vukovar: Prehrambemo-tehnološki fakultet Osijek, Hrvatsko društvo kemijskoh inženjera i tehnologa, 2018. str. 11-11 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Prirodni produkti kao potencijalni inhibitori korozije
(Natural products as potential corrosion inhibitors)

Autori
Pilić, Zora

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka / Srećko Tomas, Đurđica Ačkar - Vukovar : Prehrambemo-tehnološki fakultet Osijek, Hrvatsko društvo kemijskoh inženjera i tehnologa, 2018, 11-11

ISBN
978-953-7005-57-3

Skup
Međunarodni znanstveno-stručni skup 17. Ružičkini dani “DANAS ZNANOST – SUTRA INDUSTRIJA”

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 19–21. 09. 2018

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Korozija, inhibicija, polifenoli, elektrokemijske tehnike, AAS
(Corrosion, inhibition, polyphenols, electrochemical methods, AAS)

Sažetak
Iznimna tehnološka važnost metala i legura povod je velikog interesa istraživača za fenomene stvaranja i rasta pasivnog sloja na ovim materijalima. Ovaj sloj, debljine svega nekoliko nm štiti metarijale od korozije. Primjena organskih inhibitora često je korištena metoda za suzbijanje korozijskih procesa, a kako je veliki broj inhibitora štetan, u novije vrijeme ulažu se napori da se isti zamijene prirodnim, ekološki prihvatljivim tvarima. Prirodni antioksidansi, poput polifenolnih spojeva iz biljnih materijala, pokazuju značajnu inhibiciju korozije, a lako su dostupni, netoksični i biorazgradivi. Istraživanja autohtonog aromatičnog i ljekovitog bilja kao potencijalnih inhibitora korozije matala i legura postaju sve značajnija. Proces korozije prati se kroz sastav i strukturu površinskih filmova, a dosadašnja istraživanja provedena su na nizu materijala (Fe, Al, Sn, Cu, CuSn14, Al-Li8090, čelik) u različitim elektrolitima (kisela kiša, NaCl, NaF, boratni pufer) bez i uz dodatak ekstrakata prirodnih biljnih produkata kao što su: Helichrysum italicum, Achillea millefolium L., Satureja montana L. i Rosmarinus officinalis L. Rezultati dobiveni elektrokemijskim tehnikama pokazali su kako biljni ekstrakti doprinose pasivaciji smanjenjem anodne gustoće struje uz stvaranje tanjih filmova većeg otpora u odnosu na filmove formirane u čistom elektrolitu. Navedeni efekti posljedica su formiranja organometalnih kompleksa na površini. Efikasnost korištehih ekstrakata iznosi od oko 20 % do oko 60 % ovisno o koncentraciji. Termodinamički podatci ukazuju na fizikalnu adsorpciju organometalnih kompleksa na površini metala. Dobivene vrijednosti ΔG° su od -10, 900 kJ mol-1 do -13, 830 kJ mol-1. Koncentracija metalnih iona u elektrolitu određena atomskom apsorpcijskom spektrometrijom potvrđuje rezultate dobivene elektrokemijskih tehnikama. Tako npr. dodatak Achillea millefolium L. u otopinu kisele kiše u koncentraciji od 0, 01 g L-1 izaziva smanjenje koncentracije otopljenog željeza od 0, 718 mg L- 1 cm-2 do 0, 468 mg L-1 cm-2, dok frakcioniranje ekstrakta Satureja montana L. uz pomoć Sep Pack C18 kolona pokazuje kako neutralna fenolna frakcija ima značajniji inhibicijski učinak na koroziju željeza u kloridnom mediju (0, 197 mg L-1 cm-2) u odnosu na ukupni biljni ekstrakt (0, 352 mg L-1 cm-2). Koncentracije otopljenog željeza u elektrolitu bez dodatka ekstakta iznosila je 0, 498 mg L-1 cm-2.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Zora Pilić, (225331)