Koje riječi (mislimo da) smo naučili najranije? (CROSBI ID 668698)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Keresteš, Gordana ; Tonković, Mirjana ; Peti- Stantić, Anita
hrvatski
Koje riječi (mislimo da) smo naučili najranije?
Sukladno lingvističkim teorijama, rezultati novijih razvojno-psihologijskih istraživanja pokazuju da se u podlozi stjecanja brojnih manifestnih jezičnih sposobnosti nalaze dva temeljna faktora, rječnik i (morfo)sintaksa. Oslanjajući se na razvojno-psihologijske spoznaje o usvajanju jezika, u ovom radu analizirali smo podatke o psiholingvističkim obilježjima riječi, uz poseban interes za dimenziju dobi usvajanja riječi. Ranija istraživanja pokazala su da subjektivne procjene dobi usvajanja riječi visoko koreliraju s objektivnim mjerama poznavanja riječi. Cilj rada bio je usporediti objektivna i subjektivna psiholingvistička obilježja riječi koje se, prema subjektivnoj dobi usvajanja, nauče u ranom djetinjstvu, srednjem djetinjstvu i adolescenciji. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Modeliranje mentalne gramatike hrvatskoga: ograničenja informacijske strukture”. Studenti Sveučilišta u Zagrebu procjenjivali su psiholingvistička obilježja 3000 po slučaju izabranih riječi iz mrežnog korpusa hrWaC (po 1000 imenica, glagola i pridjeva). Svaki student procijenio je 100 riječi. Svaku riječ procijenilo je približno 30 studenata. Jedna skupina studenata procijenila je stupanj konkretnosti i subjektivnu čestoću, a druga stupanj predočivosti i subjektivnu dob usvajanja riječi. Od objektivnih obilježja riječi analizirali smo frekvenciju u korpusu hrWaC, duljinu (broj slova) i vrstu (imenice, glagoli, pridjevi). Rezultati statističkih analiza pokazuju da među riječima koje se usvajaju u ranom djetinjstvu prevladavaju glagoli, a među riječima koje se nauče u adolescenciji pridjevi i imenice, dok se u srednjem djetinjstvu usvaja podjednak broj svih vrsta riječi. Riječi koje su usvojene ranije kraće su i imaju veću objektivnu i subjektivnu čestoću te veći stupanj subjektivne konkretnosti i predočivosti od riječi koje su usvojene kasnije. Dobiveni rezulati imaju značajne implikacije za razvojno-psihologijske i psiholingvističke teorije jezika te upućuju na važnost povezivanja istraživanja u ova dva znanstvena područja.
dob usvajanja riječi, vrsta riječi, predočivost, konkretnost, hrWaC
nije evidentirano
engleski
Which words (we think) we learned the earliest?
nije evidentirano
age of acquisition, word types, imageability, concreteness, hrWaC
nije evidentirano
Podaci o prilogu
63-63.
2018.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
XXI. Dani psihologije u Zadru, Sažeci priopćenja
978-953-331-196-8
Podaci o skupu
21. Dani psihologije u Zadru
predavanje
24.05.2018-26.05.2018
Zadar, Hrvatska