hrvatski

Izvori informiranja o politici kao moderatori postizbornih očekivanja građana: parlamentarni izbori 2016.

Cilj je istraživanja pokazati kako izvori informiranja o politici i strankama utječu na postizborna očekivanja građana. Teorijsko polazište istraživanja jest teorija o postavljanju agende (agenda setting). Istraživanje je provedeno nakon parlamentarnih izbora, anketom na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske u rujnu i listopadu 2016. godine. Pokazuje se da se očekivanja građana o djelovanju države dijele na tri skupine, koje se donekle mogu povezati i s političkim vrijednostima ili svjetonazorima: socijalne države, tvrđave države i inkluzivne države. Rezultati ne upućuju na znatniju pozitivnu povezanost izvora informiranja, u smislu vrste medija, i postizbornih očekivanja, uz negativnu povezanost praćenja internetskih portala i postizbornih očekivanja Tvrđave države, koja je pozitivno povezana s informiranjem u obitelji. Rezultati prije svega govore o ranom stadiju političke komunikacije, tj. političkog informiranja u Hrvatskoj, u kojem od medija prevladava televizija. Nalazi istraživanja u kojem se učinci postavljanja agende pokazuju samo u ograničenom opsegu upućuju na potrebu modifikacije istraživačkih dizajna u budućim istraživanjima, koja treba prilagoditi medijatiziranom okruženju u kojemu se upotreba medijskih sadržaja više ne odvija na jednom medijskom mjestu nego krosmedijski.

politička komunikacija ; informativne navike publika ; medijatizacija ; agenda setting ; medijski učinci ; parlamentarni izbori ; Hrvatska

nije evidentirano