hrvatski

Jesu li tradicionalne vrijednosti vijesti nestale? Analiza objava o Istanbulskoj konvenciji u hrvatskim medijima

Predmet empirijskog istraživanja je medijska i vrijednosna zastupljenost naslova u hrvatskim dnevnim novinama i njihovim virtualnim ekstenzijama te na novinskim portalima, koji u svom sadržaju donose pojam „Istanbulska konvencija“ i/ili koji se pritom eksplicitno odnose na ratifikciju dokumenta Istanbulske konvencije od strane Vlade Republike Hrvatske iz ožujka 2018. Analizom sadržaja obuhvaćani su naslovi objavljeni u hrvatskim nacionalnim dnevnim novinama: 24sata, Jutarnji list i Večernji list, zatim regionalnim: Slobodna Dalmacija, Novi list i Glas Slavonije te sadržaj objavljen na portalima: večernji.hr, čije su medijske objave u javnosti često okarakterizirane konzervativnim te sadržaj objavljen na portalu index.hr, koji je u većoj mjeri osuđujući i protiv vladajućih garnitura. Uzorak čine naslovi članaka i naslovi na naslovnicama dnevnih novina, objavljenih od 22. ožujka 2018. do 14. travnja 2018. godine. Period analize određen je s obzirom na dva ključna događaja: od dana kada je hrvatska Vlada jednoglasno usvojila Nacrt prijedloga zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (22. ožujka 2018.) do dana nakon ratifikacije Istanbulske konvencije (14. travnja 2018). S time u vezi, ciljevi istraživanja jesu, među ostalim, utvrditi: ton i karakter naslova te jesu li bili huškački ili ne. S obzirom na to kako je tijekom ožujka i travnja 2018. godine (intenzivno, a u periodu iza tih datuma i posljedično) u Hrvatskoj jedna od glavnih političkih i društvenih tema bilo (djelomično) predstavljanje te zatim ratifikacija dokumenta Istanbulske konvencije i značenje te promjene usvajanja dokumenta kao takvog, korisno je istražiti na koji su način naslovi prikazani hrvatskim medijima, odražavali tradicionalne kriterije selekcije vijesti s osobitim obzirom na vrijednost i važnost sadržaja, koji su zatim možebitno utjecali i na percepciju i tumačenje od strane medijske publike. Naime, teorija vrijednosti vijesti se ne bavi isključivo karakterom novinara ili čimbenicima utjecaja medijske organizacije, nego temeljem analize sadržaja zaključuje o kriterijima selekcije. Na odabir vijesti, smatra se, utječu dvije „skrivene“ značajke: vrijednost i važnost. Vrijednost vijesti je bitna za odnos između izvora informacija i novinara, osobito izbor i pouzdanost izvora, a važnost za novinarev odnos s publikom kojoj se obraća. Usvajanje dokumenta, medijsko izvještavanje o značenju i važnosti prihvaćanja Istanbulske konvencije i naposljetku usvajanje većinom glasova predstavnika izvršne vlasti u Hrvatskoj, isprovocirali su intenzivne emocionalne reakcije te duboko podijelili hrvatsko društvo. U prilog navedenome ide i činjenica kako je u trenutku procesa ratifikacije Istanbulske konvencije, organiziran građanski prosvjed (12. travnja 2018.) protiv usvajanja iste te se stoga postavlja pitanje, jesu li medijski djelatnici, pravi obol smislu novinarskog izvještavanja dali tek kad je ono „pobuđivalo empatiju i prosijalno ponašanje u društvu, a ne isključivo zadovoljavalo znatiželju javnosti“ (G.-Šupljika, 2007: 29) i zatim izazvali načinom izvještavanja, neprimjerene medijske reakcije i osude. Nadalje, u radu će se kroz kontekst društvene situacije u Hrvatskoj, očitovanoj na primjeru predlaganja, a zatim i usvajanja dokumenta Istanbulske konvencije, ilustrirati medijski značaj i ponuditi odgovori na pitanja: jesu li se i na koji način, pri selekciji sadržaja, medijski djelatnici, pridržavali tradicionalnih temeljnih načela odabira sadržaja ili su pri izvještavanju pribjegli osuvremenjenom modelu 'bučkuriš novinarstva'?

Istanbulska konvencija, medijsko izvještavanje, vrijednosti vijesti, naslovi, izvori informacija

nije evidentirano