Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 965653

Direktni oralni antikoagulacijski lijekovi


Vuga, Ivana; Šupraha Goreta, Sandra; Margetić, Sandra
Direktni oralni antikoagulacijski lijekovi // Farmaceutski glasnik : glasilo Hrvatskog farmaceutskog društva, 74 (2018), 9; 633-651 (domaća recenzija, pregledni rad, stručni)


CROSBI ID: 965653 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Direktni oralni antikoagulacijski lijekovi
(Direct oral anticoagulants)

Autori
Vuga, Ivana ; Šupraha Goreta, Sandra ; Margetić, Sandra

Izvornik
Farmaceutski glasnik : glasilo Hrvatskog farmaceutskog društva (0014-8202) 74 (2018), 9; 633-651

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
direktni oralni antikoagulacijski lijekovi, dabigatran, rivaroksaban, apiksaban
(direct oral anticoagulants, dabigatran, rivaroxaban, apixsaban)

Sažetak
Direktni oralni antikoagulacijski lijekovi (DOAC, engl. direct oral anticoagulants) su lijekovi koji se u proteklom desetljeću sve više primjenjuju u prevenciji i liječenju tromboembolijskih bolesti. Prema mehanizmu djelovanja, dijele se u dvije skupine: 1. izravni inhibitor trombina (ili aktiviranog čimbenika zgrušavanja II) uključuje lijek dabigatran (Pradaxa, Boehringer Ingelheim) i 2. izravni inhibitori aktiviranog faktora zgrušavanja X (FXa) koji uključuju rivaroksaban (Xarelto, Bayer), apiksaban (Eliquis, Pfizer) i edoksaban (Lixiana, Daiichi-Sankyo). Trenutno, sva četiri lijeka odobrena su za prevenciju venske tromboembolije (VTE) u bolesnika podvrgnutih ortopedskom zahvatu ugradnje endoproteze koljena ili kuka, za prevenciju moždanog udara i sistemske embolije u bolesnika s nevalvularnom atrijskom fibrilacijom (NVAF) te za prevenciju i liječenje VTE uključujući duboku vensku trombozu (DVT) i nekompliciranu plućnu emboliju (PE). Ovi lijekovi imaju brz početak i prestanak djelovanja, predvidiva farmakokinetička i farmakodinamička svojstva, jednaku ili bolju učinkovitost i sigurnost za bolesnika u usporedbi s antagonistima vitamina K (VKA) koji su već desetljećima korišteni kao jedini dostupni oralni antikoagulansi. Za razliku od VKA-a, DOAC-i se primjenjuju u fiksnoj dozi zbog čega ne zahtijevaju rutinsko laboratorijsko praćenje koagulacijskim pretragama. Međutim, unatoč njihovim prednostima u usporedbi s VKA, i pri primjeni ovih lijekova povećani rizik od krvarenja najvažniji je neželjeni učinak liječenja. Iako je općenito prihvaćena činjenica da klinička primjena DOAC-a ne zahtijeva učestalu laboratorijsku kontrolu jer se doziranje lijeka ne temelji na rezultatima laboratorijskih pretraga, rezultati prvih kliničkih iskustava ipak osporavaju činjenicu da primjena ovih lijekova potpuno isključuje potrebu za laboratorijskom dijagnostikom. Sve veće kliničko iskustvo primjene ovih lijekova tijekom proteklih nekoliko godina upućuje na to da postoje određena klinička stanja i populacije bolesnika kod kojih je potrebno laboratorijsko praćenje DOAC-a, uključujući krvarenje i tromboembolijske događaje, invazivne dijagnostičke postupke ili operativne zahvate, značajne varijacije u tjelesnoj težini, te sumnju na nepridržavanje uzimanja lijeka ili predoziranje lijekom. Liječenje bolesnika DOAC-ima ima značajan utjecaj na rezultate probirnih koagulacijskih pretraga, tj. protrombinskog vremena (PV), aktiviranog parcijalnog tromboplastinskog vremena (APTV) i trombinskog vremena (TV). Međutim, zbog značajnih razlika u osjetljivosti različitih komercijalnih reagensa za navedene probirne koagulacijske pretrage prema određenom DOAC-u, ove pretrage nisu prikladne za pouzdanu procjenu njihova antikoagulacijskog učinka, već isključivo za orijentacijsku procjenu doziranosti lijekom u hitnim stanjima vitalno ugroženih bolesnika. Među probirnim koagulacijskim pretragama, inhibitori FXa utječu na PV, dok dabigatran utječe na rezultate pretraga APTV i TV. Poznavanje utjecaja DOAC-a na rezultate općih ili probirnih koagulacijskih pretraga (PV, APTV, TV) preduvjet je ispravnog tumačenja njihovih rezultata. Uvođenjem DOAC-a u kliničku praksu, značajan izazov u laboratorijskoj medicini bio je pronalaženje i uvođenje odgovarajućih laboratorijskih metoda za procjenu njihova antikoagulacijskog učinka. Stoga su, istodobno s prvim kliničkim iskustvima u primjeni DOAC-a, istraživanja bila usmjerena i na razvoj specifičnih metoda koje omogućuju kvantitativno određivanje koncentracije ovih lijekova. Za kvantitativno određivanje koncentracije pojedinih DOAC-a u plazmi osmišljene su koagulometrijske i kromogene metode. Koncentraciju dabigatrana moguće je odrediti koagulometrijskim metodama (razrijeđeno TV i ekarinsko vrijeme zgrušavanja) kao i novijim kromogenim metodama (kromogeni ekarinski test i anti-IIa test), dok kvantitativne metode određivanja koncentracije izravnih inhibitora FXa uključuju isključivo kromogenu metodu anti- Xa uz kalibraciju odgovarajućim lijekom. Ove su metode do sada primijenjivane isključivo u istraživanjima vezanim uz primjenu DOAC-a, te tek posljednjih godina postaju dostupne i kao komercijalne metode, pa je njihova primjena u specijaliziranim koagulacijskim laboratorijima za sada još uvijek u samom začetku. Za očekivati je da će primjena specifičnih kvantitativnih metoda za mjerenje koncentracije DOAC-a biti važna potpora i pomoć pri donošenju kliničkih odluka u određenim kliničkim situacijama. Međutim, s obzirom na još uvijek brojne nepoznanice povezane s primjenom ovih lijekova, slijedi još dug put istraživanja koji bi omogućio da DOAC-i u potpunosti zamjene stare antikoagulanse.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)



POVEZANOST RADA


Projekti:
HRZZ-IP-2016-06-8208 - Novi oralni antikoagulansi: povezanost koncentracije lijeka i antikoagulantnog učinka (LAB-NOAC) (Margetić, Sandra, HRZZ - 2016-06) ( POIROT)

Ustanove:
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb,
KBC "Sestre Milosrdnice"

Citiraj ovu publikaciju

Vuga, Ivana; Šupraha Goreta, Sandra; Margetić, Sandra
Direktni oralni antikoagulacijski lijekovi // Farmaceutski glasnik : glasilo Hrvatskog farmaceutskog društva, 74 (2018), 9; 633-651 (domaća recenzija, pregledni rad, stručni)
Vuga, I., Šupraha Goreta, S. & Margetić, S. (2018) Direktni oralni antikoagulacijski lijekovi. Farmaceutski glasnik : glasilo Hrvatskog farmaceutskog društva, 74 (9), 633-651.
@article{article, year = {2018}, pages = {633-651}, keywords = {direktni oralni antikoagulacijski lijekovi, dabigatran, rivaroksaban, apiksaban}, journal = {Farmaceutski glasnik : glasilo Hrvatskog farmaceutskog dru\v{s}tva}, volume = {74}, number = {9}, issn = {0014-8202}, title = {Direktni oralni antikoagulacijski lijekovi}, keyword = {direktni oralni antikoagulacijski lijekovi, dabigatran, rivaroksaban, apiksaban} }
@article{article, year = {2018}, pages = {633-651}, keywords = {direct oral anticoagulants, dabigatran, rivaroxaban, apixsaban}, journal = {Farmaceutski glasnik : glasilo Hrvatskog farmaceutskog dru\v{s}tva}, volume = {74}, number = {9}, issn = {0014-8202}, title = {Direct oral anticoagulants}, keyword = {direct oral anticoagulants, dabigatran, rivaroxaban, apixsaban} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font