hrvatski

Fonologija ikavskih štokavskih govora između rijeke Krke i Neretve

Rad u kojem se prikazuje fonologija govora Badnja, Perkovića, Sinja, Jabuke, Omiša, Koteza, Zaostroga, Vida i Sebišine, podijeljen je na pet dijelova: Uvod, Samoglasnički sustav, Naglasni sustav, Suglasnički sustav i Zaključak. Zatim na 6 stranica slijedi popis literature, a na kraju su karte: Karta štokavskoga narječja, preuzeta od D. Brozovića, Karta zapadnoga dijalekta, prema D. Brozoviću, Karta štakavskih i šćakavskih govora, Karta s prikazom Sudbine sonanta /m/ u dočetnom položaju te Karta s prikazom sudbine /l/ u glagolskom pridjevu radnom muškog roda. U Uvodu se prema literaturi navode osnovne značajke štokavskog narječja, daju se kriteriji podjele štokavskog narječja na dijalekte, određuju se današnje granice štokavskog narječja te granice zapadnoga bosansko-hercegovačkoga dijalekta. Zatim se ukratko govori o dijalektima s kojima su proučavani govori u kontaktu te se daje kratak pregled povijesti kopnene Dalmacije nakon provale Turaka i osnovne informacije o doseljenju i broju stanovnika u mjestima kojih se govori proučavaju. O metodologiji rada kaže se da su podaci prikupljeni s pomoću upitnika za istraživanje fonologije koji sadrži 537 pitanja, a koja su najvećim dijelom određena prema Upitniku za Hrvatski dijalektološki atlas kako bi se omogućila usporedba s prijašnjim istraživanjima tih govora koja su provedena za potrebe Hrvatskoga jezičnog atlasa. Rezultati dobiveni upitnikom dopunjeni su podacima iz slobodnog ili vezanog razgovora. O predmetu rada kaže se da dosad nije bilo radova koji bi skupno prikazivali fonologiju većeg broja dalmatinskih ikavskoštokavskih govora pa je samim time postojala potreba da se to područje obradi. Postavljena je teza da se s obzirom na dijalektološku literaturu o zapadnom dijalektu ne treba očekivati velika inventarska i distribucijska raznolikost u vokalizmu, konsonantizmu i prozodiji, pa je pretpostavljeno da je moguće izraditi fonološki prikaz većega geografskog područja, a kao prirodne granice uzete su rijeka Krka i Neretva. Govori su izabrani prema Hrvatskom jezičnom atlasu. U Samoglasničkom sustavu prikazuje se inventar, distribucija, realizacija i podrijetlo samoglasnika, a u Naglasnom sustavu proučava se morfološki naglasak, duljenje pred sonantom, naglasne cjeline i leksički naglasak te se daju primjeri govora. Unutar Suglasničkog sustava, nakon inventara suglasničkih jedinica, kao posebno važne teme istaknute su: sudbina fonema /x/ i /f/, sonanta /-l/ i /-m/ u dočetnom položaju te sudbina afrikata č, ć, dž, đ i refleks *skj, *stj, *zgj, *zdj, a na kraju se raspravlja o izgovoru zvučnih suglasnika na kraju riječi i daje pregled podrijetla suglasnika.

fonologija; vokalizam; konsonantizam; prozodija; podjela na skupine govora

nije evidentirano