hrvatski

Ponor na Bunovcu – najdublja jama NP Paklenica: Speleološke i geoturističke perspektive

Nacionalni park Paklenica karakteriziraju vrijedni geomorfološki fenomeni među kojima se ističu špilje i jame. Posjetiteljima je za turistički posjet otvorena Manita peć kao primjer velebitske špilje. No duboke jame koje imaju značajne geomorfološke i hidrogeološke značajke kao što je ponor na Bunovcu nisu na odgovarajući način prezentirane. U okviru ovog rada predstavit ćemo neke od tih značajki te definirati aktivnosti potrebne za adekvatno vrednovanje, zaštitu i uključivanje takvih objekata u edukativne i turističke programe nacionalnog parka. Pašnjak Bunovac nalazi se na jugoistočnoj strani padina južnog Velebita ispod vrhova Malovan (1708 m) i Segestin (1725 m). Ponor na Bunovcu je vertikalan hidrološki aktivan speleološki objekt koji je istraživan u periodu od 1975. do 1977. godine (Speleološki odsjek PDS Velebit). Tijekom speleološke ekspedicije "Bunovac 1977" dosegnuto je dno jame na dubini od 534 m te je od tada niz godina bio najdublja istražena jama u ovom dijelu Europe. Na dnu jame nalazi se sifonsko jezero promjera 2, 5 x 1, 5 m koje nije dalje istraživano. U Ponoru na Bunovcu planiraju se izvesti sustavna speleološka i znanstvena istraživanja. Cilj tih istraživanja bio bi izraditi precizniji nacrt jame, foto i video dokumentaciju geoloških posebnosti te izvesti interdisciplinarna znanstvena istraživanja s ciljem razumijevanja geoloških i fizikalno-kemijskih procesa koji su doveli do formiranja jame i sadašnjih uvjeta u njoj. Poseban naglasak bi bio na razumijevanje kretanja vode u podzemlju, odnosno hidrogeološke funkcije ponora. Ova istraživanja će rezultirati materijalima koji će biti podloga edukativnih programa. Preduvjet da bi se ova istraživanja provela je potpuno razminiranje Bunovca koji sa svojim prirodnim značajkama i izuzetnom lokacijom podno vrhova Velebita može postati jedna od turistički najatraktivnijih lokacija u Hrvatskoj.

Bunovac, ponor, NP Paklenica

nije evidentirano