Europski jezični atlas (ALE) i promicanje jezične raznolikosti (CROSBI ID 668373)
Neobjavljeno sudjelovanje sa skupa | neobjavljeni prilog sa skupa
Podaci o odgovornosti
Brozović Rončević, Dunja
hrvatski
Europski jezični atlas (ALE) i promicanje jezične raznolikosti
U radu će se na primjeru onomasiološke i semasiološke analize leksičke građe prikupljene za Atlas Linguarum Europae (ALE) za teme ALE — QI 215 tombeaux / grave 'grob' i ALE — QI 216 cemetière / graveyard 'groblje' prikazati relevantnost geolingvističkih istraživanja za promicanje jezične raznolikosti na području Europe. Međunarodni projekt ALE utemeljen je davne 1970. pod okriljem UNESCO-a, i danas je još uvijek najopsežniji europski lingvistički projekt u kojem aktivno sudjeluju predstavnici većine europskih zemalja. Istraživanja za ALE, za razliku od OLA, HJA i većine nacionalnih jezičnih atlasa na europskome području, temelje se na analizi isključivo leksičke razine. Jezična građa ALE obuhvaća građu svih jezičnih porodica koje se govore u Europi, indoeuropske, semitske, uralske, altajske, turkijske te građu kavkaskih jezika i baskijskoga, prikupljena je za područje čitave Europe i dijela Euroazije na ukupno 2626 punktova, plus 4 neubicirana romska punkta. Analiza i kartografski prikaz tako kompleksnoga leksičkog materijala omogućuje nam zoran uvid u povijesne veze među pojedinim europskim jezicima, međusobne utjecaje i smjerove jezičnih posuđivanja. Na žalost, mreža punktova koja je prihvaćena za ALE projekt slijedila je uglavnom već postignute dosege nacionalnih geolingvističkih istraživanja u pojedinim europskim zemljama te je gustoća te mreže, gledajući prostor čitave Europe nedovoljno ujednačena, što neprijeporno umanjuje vrijednost zaključaka koji se iščitavaju iz obrađenih jezičnih zemljovida. S obzirom na to da su slavenske zemlje rad na jezičnim atlasima započinjale u doba kad je većina romanskih, germanskih, ali i uralskih zemalja prikupljanje građe već zgotovila, mreža slavenskih punktova znatno je slabije gustoće. Na hrvatskome, jezično kompleksnom području mreža od ukupno 13 punktova u Hrvatskoj, dva hrvatska u BiH i 4 u dijaspori nikako ne može vjerno oslikati jezičnu raznolikost hrvatskoga prostora. Stoga će se u radu usporediti podatci za karte „grob“ i „groblje“ koji se obrađuju za ALE s podatcima etnojezičnoga atlasa za otprilike 150 punktova s područja čitave Hrvatske.
lingvistička geografija, ALE, jezična raznolikost
nije evidentirano
engleski
European Linguistic Atlas (ALE) and the promotion of linguistic diversity
nije evidentirano
linguistic geography, ALE, linguistic diversity
nije evidentirano
Podaci o prilogu
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o skupu
International Linguistics Conference: Perspectives on Linguistic Diversity
pozvano predavanje
18.06.2018-21.06.2018
Rijeka, Hrvatska