hrvatski

Je li spremnost škole važna za ranu prilagodbu djece na školu?

Uz spremnost djeteta za školu, Ekološki model tranzicije u školu ističe koncept „spremne škole“ kao kontekstualni faktor važan za uspješan polazak u školu i ranu školsku prilagodbu. Budući da nedostaje empirijskih istraživanja spremnosti škole, ciljevi ovog istraživanja bili su ispitati kakva je spremnost naših škola za prihvat novih učenika/ica u školu, istražiti važnost spremnosti škole za ranu školsku prilagodbu djece različitih individualnih karakteristika, te ispitati moderatorski efekt razrednih/školskih varijabli na povezanost karakteristika djeteta i prilagodbe na školu. Istraživanje je provedeno u dva dijela. U prvom dijelu sudjelovalo je 64 učitelja/ice prvih razreda iz 40 osnovnih škola u Hrvatskoj, koji su ispunjavali on-line upitnik o vlastitoj spremnosti i spremnosti škole za prihvat novih učenika/ica, a koji je uključivao pitanja o pristupu informacijama, mogućnosti profesionalnog razvoja, procjeni fizičkog prostora i opremljenosti škole te komunikacije škole i roditelja, kao i pitanja o učestalost korištenja 9 najčešćih tranzicijskih aktivnosti. Drugi dio istraživanja proveden je u dvije točke mjerenja (na početku i na kraju školske godine) s 417 učenika/ica prvih razreda osnovne škole, njihovim roditeljima i učiteljima/cama (34 učiteljice iz 12 osnovnih škola). Djeca su rješavala test specifičnih kognitivnih sposobnosti (prva točka), upitnike o odnosu s vršnjacima i sviđanju škole te ispit znanja (druga točka). Roditelji su procijenili socijalno-emocionalnu kompetenciju svog djeteta (prva točka), a učiteljice svoju spremnost i spremnost škole (prva točka), dječju akademsku prilagodbu i uključenost, te svoj odnos sa svakim djetetom u razredu (druga točka). Rezultati oba dijela istraživanja pokazali su da učiteljice procjenjuju u velikoj mjeri spremnima za nove učenike/ice kako sebe tako i škole u kojima rade, te gotovo uvijek koriste 5 od 9 ispitanih tranzicijskih aktivnosti usmjerenih olakšavanju polaska u školu. Višerazinsko modeliranje kojim su obrađeni rezultati drugog dijela istraživanja pokazalo je kako za niti jedan pokazatelj školske prilagodbe ne postoji statistički značajan varijabilitet između škola, dok je na razini razreda utvrđen značajni varijabilitet za akademsku prilagodbu i za odnos učenika/ica s učiteljicom. Međutim, nakon kontrole specifičnih kognitivnih sposobnosti i socijalno-emocionalne kompetencije djeteta, niti jedna varijabla na razini razreda (spremnost učiteljice za rad s djecom u prvom razredu, učiteljska procjena spremne škole i broj tranzicijskih aktivnosti upotrijebljen u tekućoj školskoj godini) nije bila značajan prediktor ovih pokazatelja rane prilagodbe. Također, karakteristike školske okoline prilikom tranzicije u školu nisu se pokazale značajnim moderatorima odnosa karakteristika djeteta i rane školske prilagodbe. Rezultati su interpretirani u kontekstu ekološkog modela tranzicije u školu, uz uvažavanje metodoloških specifičnosti provedenog istraživanja.

tranzicija u školu ; spremnost za školu ; spremna škola ; tranzicijske aktivnosti ; prilagodba na školu

nije evidentirano