Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 965103

Povijest hrvatskoga jezika 5. knjiga: 20. stoljeće - prvi dio


Samardžija, Marko; Pranjković, Ivo; Brlobaš, Željko; Znika, Marija; Badurina, Lada; Vulić-Vranković, Sanja; Laco, Gordana; Rišner, Vlasta; Mlikota, Jadranka; Horvat, Marijana et al.
Povijest hrvatskoga jezika 5. knjiga: 20. stoljeće - prvi dio, Zagreb: Croatica, 2018 (monografija)


Naslov
Povijest hrvatskoga jezika 5. knjiga: 20. stoljeće - prvi dio
(History of Croatian Language 5th book: 20th Century - part one)

Autori
Samardžija, Marko ; Pranjković, Ivo ; Brlobaš, Željko ; Znika, Marija ; Badurina, Lada ; Vulić-Vranković, Sanja ; Laco, Gordana ; Rišner, Vlasta ; Mlikota, Jadranka ; Horvat, Marijana ; Hudaček, Lana ; Mihaljević, Milica ; Rezuo, Vladimira ; Baraban, Borko ; Palašić, Nikolina ; Vranić, Silvana ; Zubčić, Sanja ; Pasini, Dinka

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Croatica

Grad
Zagreb

Godina
2018

Stranica
694

ISBN
978-953-55540-5-9

Ključne riječi
Hrvatski jezik, povijest, 20. stoljeće
(Croatian language, history, 20th century)

Sažetak
Knjigu 'Povijest hrvatskoga jezika - 5. knjiga: 20. stoljeće - prvi dio', koju su uredili Ivo Pranjković i akademik Marko Samardžija, objavio je zagrebački nakladnik Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica. Povijest hrvatskoga jezika u 20. stoljeću nije protjecala ravnomjerno i pravocrtno, nego je čini obilje različitih zbivanja, često poticanih izvanjskim čimbenicima, ističu urednici u predgovoru knjige i dodaju kako su jezična i jezičnopolitička zbivanja u 20. stoljeću bila složena i burna te u najvećoj mjeri obilježena pravopisnom i rječničkom problematikom te odnosu između hrvatskoga i srpskoga standardnog jezika. Urednici naglašavaju kako se u vrijeme prve i druge Jugoslavije Hrvatima na različite načine osporavalo da svoj jezik nazivaju svojim imenom te da ga slobodno i neometano upotrebljavaju u javnim i državnim službama, u medijima, zakonodavstvu i u školstvu. "Snažno je provođena jezična unitarizacija i stvaranje zajedničkoga standardnog jezika za Hrvate i Srbe uz snažnu potporu vlasti kako u Jugoslaviji tako i u samoj Hrvatskoj", pišu urednici i dodaju kako je unitarizacija nailazila na otpor hrvatskih jezikoslovaca i kulturnih djelatnika, a povremeno i na otvorenu borbu za ravnopravan položaj hrvatskoga književnog jezika u drugoj Jugoslaviji. Ističu kako je Ustavom iz 1990. godine počelo novo doba, omogućeno državnom nezavisnosti kojom su stvoreni uvjeti za miran i slobodan razvoj hrvatskoga jezika te njegovo nesmetano istraživanje. Ocjenuju kako je završni cilj dviju knjiga "Povijest hrvatskoga jezika: 20 stoljeće" što cjelovitije tematski i problemski razgođeno prikazati sve glavne sastavnice razvojne okomice hrvatskoga jezika tijekom 20. stoljeća, a napose najvažnije promjene u njem kao kodu hrvatske pisane kulture i u njegovu sociolingvističkom pejzažu. U 5. knjizi, ističu urednici, izlaže se povijest hrvatskoga jezika u 20. stoljeću, a drugi dio tema obradit će se u posebnoj 6. knjizi. Peta knjiga počinje, kako navode, opisom povijesnih, kulturnih i političkih prilika te utjecaja državnih vlasti na razvitak hrvatskoga jezika u 20. stoljeću. U knjizi "Povijest hrvatskoga jezika: 20. stoljeće - prvi dio" (694 str.) objavljeno je 12 radova te sažetci na engleskom jeziku, kazalo osobnih imena i životopisi autora. Autori priloga su: Marko Samardžija, Ivo Pranjković, Željko Brlobaš i Marija Znika, Lada Badurina, Sanja Vulić i Gordana Laco, Vlasta Rišner i Jadranka Mlikota, Marijana Horvat, Lana Hudaček i Milica Mihaljević, Vladimira Rezuo, Borko Baraban, Nikolina Palašić, Silvana Vranić i Sanja Zubčić te Dinka Pasini. Voditelj projekta knjige Povijest hrvatskoga jezika je akademik Radoslav Katičić, a glavni urednik Ante Bičanić.

Izvorni jezik
Hrvatski