hrvatski

U sjeni reformi: obrazovne politike i društvene potrebe

Prvo desetljeće 21. stoljeća u hrvatskom je visokoškolskom sustavu obilježila provedba „Bolonjske reforme“. U drugoj polovici njegova drugog desetljeća u središtu je pozornosti „kurikularna reforma“ osnovnog i srednjeg obrazovanja. Obje su reforme u javnom diskursu bile popraćene prijeporima političke naravi, a u obrazovnom diskursu pitanjima o korisnosti stečenih „vještina“ i „kompetencija“ u svrhu zaposlenja, odnosno o „primjenjivosti stečenih znanja u stvarnom životu“. U sjeni političkih i obrazovnih polemika ostala su pitanja o tome što su razvojne potrebe hrvatskog društva i mogu li predložene reforme uspješno odgovoriti na njih. Pokušavajući ponuditi elemente za odgovore na navedena pitanja, u predavanju će se najprije razmotriti kritike danas globalno dominantnih hegemonijskih obrazovnih politika, nastalih u ozračju neoliberalne individualizacije i tzv. „kompetitivne države“ (Liessmann 2006, 2012, 2014 ; Negt, 2010 ; Münch, 2011 ; Nussbaum 2012, Heinzlmaier, 2013). Iznijet će se zatim taksonomija obrazovnih ciljeva i politika mogućih unutar ocrtanog neoliberalnog modela (Prisching, 2008), te postaviti pitanje o tome koji bi pristup najbolje odgovarao aktualnom kontekstu „transformiranog“, „post- tranzicijskog“ hrvatskog društva. Empirijska osnova na kojoj će se razmatrati svrhovitost primjene globalno dominantnih obrazovnih politika uključuje primarne podatke iz vlastitih istraživanja o mladima u Hrvatskoj, te sekundarne podatke iz istraživanja Friedrich- Ebert-Stiftung o mladima u jugoistočnoj Europi i istraživanja o mladima u Europi iz FP7 projekta MyPlace.

obrazovanje, reforma, mladi, hrvatsko društvo

nije evidentirano