Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 964801

Gradska poljoprivreda


Kisić, Ivica
Gradska poljoprivreda, Zagreb: Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, 2018 (Sveučilišni udžbenik)


Naslov
Gradska poljoprivreda
(Urban agriculture)

Autori
Kisić, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, sveučilišni udžbenik, znanstvena

Izdavač
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Grad
Zagreb

Godina
2018

Stranica
311

ISBN
978-953-7878-72-6

Ključne riječi
grad, tlo, poljoprivreda, agrotehnika, agritektura, klimatske promjene
(town, soil, agriculture, soil management, agritecture, climate change)

Sažetak
Proslov Uvod 1. POVIJEST RAZVOJA GRADA 4 1.1. Od prapovijesti do srednjeg vijeka 1.2. Razvoj gradova od srednjeg vijeka do industrijskih revolucija 1.3. Razvoj gradova u postindustrijskom razdoblju 1.4. Razvoj gradova u vremenu globalizacije 1.5. Razlozi za širenje gradske poljoprivrede – odnos ruralnog i gradskog stanovništva 1.6. Razvoj gradova u Hrvatskoj na primjeru Zagreba i Rijeke 1.7. Kvaliteta života u gradskim/ruralnim sredinama 2. TLO U GRADSKOJ SREDINI 2.1. Temeljne značajke tla 2.1.1. Fizikalne značajke tla 2.1.2. Kemijske i biološke značajke tla 42 2.2. Uloge tla 2.3. Onečišćenje tala 2.3.1. Izvori onečišćenja 2.3.2. Oblici onečišćenja tla 2.3.3. Onečišćivači u tlu 2.3.4. Uzimanje uzoraka tla u gradskim sredinama 3. ULOGE GRADSKE POLJOPRIVREDE 3.1. Gospodarska uloga gradske poljoprivrede 3.2. Socijalna i zdravstvena uloga gradske poljoprivrede 3.3. Prostorna uloga gradske poljoprivrede 3.3.1. Ilegalni gradski vrtovi 3.4. Okolišna uloga gradske poljoprivrede 3.5. Odgojno-obrazovna uloga gradske poljoprivrede 4. OBLICI GRADSKE POLJOPRIVREDE 4.1. Povijest gradske i prigradske poljoprivrede u Gradu Zagrebu 4.1.1. Bugari vrtlari u Gradu Zagrebu 4.2. Oblici gradske poljoprivrede 4.2.1. Slobodni gradski betonirani prostori 4.2.2. Uzgoj biljaka na balkonima, terasama i ostalim natkrivenim površinama 4.2.3. Zajednički gradski vrtovi 4.2.4. Farme i vrtovi raznih ustanova 4.2.5. Uzgoj biljaka na krovovima zgrada 4.2.6. Prigradske farme 4.2.7. Vertikalni gradski uzgoj 4.2.8. Vertikalne biljne farme 5. AGROTEHNIKA U GRADSKOJ POLJOPRIVREDI 5.1. Mjesto i uloga plodoreda u gradskoj poljoprivredi 5.1.1. Temeljni biotehnički principi uvođenja plodoreda 5.2. Suzbijanje korova i biljnih nametnika 5.2.1. Izravne i neizravne mjere 5.3. Kompost 5.3.1. Primjena komposta 6. GRADSKA POLJOPRIVREDA I KLIMATSKE PROMJENE 7. SUTRAŠNJICA GRADSKE POLJOPRIVREDE Literatura Kazalo pojmova Kratice Životopis Sažetak Veliki gradovi i način na koji dobavljaju i neracionalno, točnije rečeno neumjereno, gotovo sadistički troše resurse postali su dominantno obilježje civilizacije s kraja 20. i početka 21. stoljeća, iz temelja mijenjajući naš odnos prema planetu Zemlji i ekosustavu. Bezbrojne studije posljednjih desetljeća vrlo argumentirano, znanstvenim činjenicama, ukazuju na to da je vrlo upitno koliko se dugo može održati sustav iskorištavanja resursa (nafte, ruda, hrane…) iz sve oskudnijih i udaljenijih izvora. Prema navodima Mreže za globalni ekološki otisak , već 2. kolovoza 2017. godine, najranije od kada se provode mjerenja (1997. godina), čovječanstvo će iskoristiti godišnje prirodne resurse planeta Zemlje. Već od 3. kolovoza smo se koristili resursima od godina koje dolaze. Ili drugim riječima, čovječanstvo se trenutačno koristi prirodnim resursima 1, 7 puta brže nego što se sustavi Planeta mogu regenerirati. Izazov s kojim se susrećemo na početku 21. stoljeća jest preobrazba gradskih sredina u samodostatne, gospodarski, društveno i ekološki održive sustave. Jedan od većih izazova jest i razvijanje gradske poljoprivrede. Gradska poljoprivreda podrazumijeva sve poljoprivredne aktivnosti, uključujući uzgoj poljoprivrednih kultura, životinja i akvakulturu u urbaniziranom području. Danas se između 10 i 15 % prehrambenih proizvoda proizvodi u gradskim područjima. Ne postoji jedinstvena definicija gradske poljoprivrede, no sve su međusobno slične te se svode na uzgoj poljoprivrednih kultura u području grada na različitim slobodnim površinama. Gradska poljoprivreda je pozitivan i koristan način upotrebe neiskorištenih i slobodnih, praznih zemljišta, trenutno neiskorištenih građevina i krovova te može pružiti niz pogodnosti u smislu poboljšanja kvalitete zraka, smanjenja količine otpada, povećanja bioraznolikosti, smanjenja efekta toplinskog otoka i smanjenja ekološkog otiska koji proizlaze iz transporta hrane s velikih udaljenosti u gradsku sredinu. U svijetu su posljednjih desetljeća vidljivi znatni pomaci prema gradskoj poljoprivredi te su prepoznati njezini pozitivni ekološki, socijalni i gospodarski učinci na razvoj gradova. Međutim, i danas je taj vid poljoprivrede relativno marginaliziran kao ostatak ruralnog načina života, od kojega jedan dio gradskog stanovništva zazire. Česte su predrasude da je gradska poljoprivreda tek privremena aktivnost, koja ne predstavlja ništa više od hobija ili tek pukog sredstva za preživljavanje. Također, često je mišljenje da je ona nehigijenska i da narušava estetski izgled grada te da kao takva nema što tražiti u današnjem modernom svijetu, što je potpuno krivo razmišljanje. Gradska poljoprivreda sa sobom donosi mnoge prednosti, od oplemenjivanja prostora u kojem živimo, pristupa kvalitetnoj hrani (zna se tko ju je i kako uzgojio), otvaranja novih lokalnih radnih mjesta, stimulacije lokalne ekonomije, obrazovanja i razvijanja ekološke svijesti odraslih i mladih. Možda svega toga u ovom trenutku nismo ni svjesni. Na temelju svega navedenoga nameće se zaključak da gradska poljoprivreda ima mogućnost da bude barem dio rješenja mnogih problema s kojima se suočavamo na početku 21. stoljeća. Ona nam daje mogućnost da se ponovno povežemo s prirodom i razvijemo svijest o tome koliko svojim nemarom i željom za profitom štetimo svojem okolišu. U isto vrijeme gradska poljoprivreda daje nam moć da kao pojedinci u vezi s tim nešto i poduzmemo. Svi pozitivni učinci gradske poljoprivrede pokazuju koliko je ona bitna za dobrobit i održivost gradova, potrebu za tim da se ona uključi u buduća urbanistička planiranja, kao i da se oblikuju zakonske regulative koje bi omogućile njezin nesmetan rast i brži razvitak. Gradska poljoprivreda, odnosno gradski uzgoj, u skoroj će se budućnosti sigurno sve više razvijati. Koliko se ovaj vid poljoprivrede brzo razvija dovoljno je reći da je posljednjih nekoliko godina utemeljen pojam agritektura. Poljoprivredna arhitektura ili agritektura je spoj različitih pojmova poljoprivrede, arhitekture i umjetnosti, tj. proces inkorporiranja poljoprivrede u izgrađeni gradski okoliš kako bi se povećala mogućnost uzgoja biljaka u gradskim područjima. U agritekturi, tj. zgradama gdje se provodi ovaj vid gradske poljoprivrede 50 do 80 % prostora mora biti iskorišteno u poljoprivredne svrhe. Preostali prostor može imati druge namjene. Henry Gordon-Smith osmislio je ovaj pojam 2011. godine, dok je prva radionica održana 2014. godine . Slijedom toga, proces agritekture donosi proizvodnju hrane u urbana područja koja su drugačija od poljoprivrednih. U suštini, agritektura ima za cilj poboljšati održivost gradova putem proizvodnje osnovne ljudske potrebe - hrane. Primjeri agritekture mogu se vidjeti u zračnim lukama, koje su instalirale zatvorene vrtove u svojim zgradama, kao i krovne vrtove, koji su integrirani dizajn zgrade s funkcionalnim zelenim krovom. Agritektura obično koristi hidroponske sustave, žive (biljne) zidove i vertikalne vrtove kako bi se povećala veličina prostora. Temeljem svega navedenoga čvrsti smo u uvjerenju da gradskoj poljoprivredi treba pružiti šansu, a ona će nam višestruko uzvratiti.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Profili:

Avatar Url Ivica Kisić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Kisić, Ivica
Gradska poljoprivreda, Zagreb: Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, 2018 (Sveučilišni udžbenik)
Kisić, I. (2018) Gradska poljoprivreda. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet.
@book{book, author = {Kisi\'{c}, I.}, year = {2018}, pages = {311}, keywords = {town, soil, agriculture, soil management, agritecture, climate change}, isbn = {978-953-7878-72-6}, title = {Urban agriculture}, keyword = {town, soil, agriculture, soil management, agritecture, climate change}, publisher = {Sveu\v{c}ili\v{s}te u Zagrebu Agronomski fakultet}, publisherplace = {Zagreb} }