Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 964256

ODRŽIVOST KONZUMACIJE HRANE U HRVATSKOJ PROCJENJENA VODENIM OTISKOM


Ferk, Karla; Grujić, Matko; Krešić, Greta
ODRŽIVOST KONZUMACIJE HRANE U HRVATSKOJ PROCJENJENA VODENIM OTISKOM // 11. međunarodni znanstveno-stručni skup Hranom do zdravlje / Jerković, Igor ; Šubarić, Drago ; Jašić, Midhat (ur.).
Split ; Osijek ; Tuzla: Kemijsko- tehnološki fakultet Svaučilišta u Splitu ; Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Osijeku ; Tehnloški fakultet Univerziteta u Tuzli, 2018. str. 15-15 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
ODRŽIVOST KONZUMACIJE HRANE U HRVATSKOJ PROCJENJENA VODENIM OTISKOM
(SUSTAINABILITY OF FOOD CONSUMPTION IN CROATIA ESTIMATED WITH THE WATER FOOTPRINT)

Autori
Ferk, Karla ; Grujić, Matko ; Krešić, Greta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

ISBN
978-953-7803-09-4

Skup
11. međunarodni znanstveno-stručni skup Hranom do zdravlje

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 18.-19.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Konzumacija hrane, Hrvatska, održivost, vodeni otisak
(Croatia, food consumption, sustainability, water footprint,)

Sažetak
Suvremeni način prehrane postao je neodrživ kako u zdravstvenom tako i u ekološkom smislu. Sedamdeset posto pitke vode troši se u poljoprivredi, a rast populacije i zagađenje okoliša mogli bi uskoro dovesti do njenog nedostatka. Cilj ovog rada bio je procijeniti vodeni otisak potrošnje hrane kućanstva u Republici Hrvatskoj. Podaci o prosječnoj potrošnji hrane po članu kućanstva dobiveni su iz ankete o potrošnji kućanstva Državnog zavoda za statistiku, a izračun vodenog otiska pojedinih namirnica korišteni su podaci iz baza dostupnih na platformi Water Footprint Network. Prosječna osoba u Hrvatskoj samo unosom hrane potroši više od 1.221.169, 4 L vode godišnje, odnosno 3.345, 7 L dnevno. Najveće vodene otiske imaju skupine meso i proizvodi od mesa (39, 9%), kruh i žitarice (14, 0%), te mlijeko, sir i jaja (13, 4%), dok je utjecaj voća i povrća zastupljen u manjem udjelu (9, 8%). Istraživanje je potvrdilo da u Hrvatskoj, kao i u ostalim zapadnim zemljama, visoka konzumacija mesa i proizvoda životinjskog podrijetla zauzima veliki udio u vodenom otisku prehrane. Smanjenjem njihovog unosa osigurala bi se veća održivost prehrane u smislu potrošnje vode, ali i održanja zdravlja, u nadolazećem periodu nesigurnosti globalnog prehrambenog sustava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Nutricionizam



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Greta Krešić, (226703)