hrvatski

Utjecaj kontinentalne i primorske klime na pojavu i razvitak bronhopulmonalnog oboljenja kod djece

Cilj istraživanja bio je kliničkim i spirometrijskom ispitivanjem utvrditi broj djece koja boluju od bronhopulmonalnih bolesti s posebnim osvrtom na kronični opstruktivni bronhitis, recidivirajući bronhitis i bronhalnu astmu, u tri različite školske sredine primorske i kontinentalne klime. Ispitanici i metode: kliničkom i spirometrijskom obradom obuhvaćena su djeca u dobi 7-11 godina života, iz tri osnovne škole: Zadar (OŠ Veljko Vlahović), Sukošan (OŠ 10. veljače) i Beograd (OŠ Radojka Lakić). Tri navedene škole smještene su u različitim klimatskim, kulturalnim i sociološko-ekonomskim sredinama u uvjetima zbog čega su i izabrane za istraživanje. Spirometrijskom obradom ispitan je vitalni kapacitet, forsirani ekspiratorni volumen FEV1, Tifno indeks te vršni ekspiratorni protok (pick ekspiratoy flou), srednji ekspiratorni protok i vitalni kapacitet. Navedeni parametri uspoređeni su s tjelesnom težinom djeteta, visinom i starošću djeteta. U spirometrijski rizičnoj grupi i grupi astmatične djece učinjena je dodatna klinička i laboratorijska obrada. Statističke metoda korištene u ovom ispitivanju su pokazatelji mjera varijabilnosti i centralne tendencije uspoređene s očekivanim vrijednošću. Varijantni količnik je izračunat primjenom programa modula Applied statistics za izračunavanje ove vrijednosti uz određivanje stupnjeva slobode. Testirane su razlike između srednjih aritmetičkih vrijednosti ispitivanih grupa. Statistički značajnim smatrale su se vrijednosti na razini p<0.01 . Rezultati: ukupno je obrađeno 1074 djece iz sve tri navedene škole (540 ženske i 534 muške djece) ispitanih i obrađenih tijekom istog razdoblja godine. U gradskoj školi u Zadru obrađeno je 570 djece. Ukupan broj klinički i spirometrijski zdrave djece iznosio je 543 ili 95.27%. U spirometrijski rizičnoj grupi bilo je 23 djece (4.03%). U grupi atmatične djece bilo je četvero ili 0.7 % djece od ukupnog broja ispitanika. U školi u Sukošanu obrađeno je 221 dijete. Ukupan broj klinički i spirometrijski zdrave djece iznosio je 212 ili 96.1% djece. U spirometrijski rizičnoj grupi bilo je osam ili 3.61% djece. U grupi astmatične djece bilo je jedno dijete ili 0.45 % od ukupnog broja ispitanika. U kontinentalnoj osnovnoj školi u Beogradu, obrađeno je 283 djece. Ukupan broj klinički i spirometrijski zdrave djece iznosio je 264 ili 93.29%. U spirometrijski rizičnoj grupi bilo je 16 djece (5.65%) . U grupi atmatične djece bilo je troje djece ili 1.06% od ukupnog broja ispitanika. Ispitivana djeca u sve tri skupine u ovoj školi imali su za 10% uvećane vrijednosti vitalnog kapaciteta (1 SD odstupanja od srednje vrijednosti). Zaključak: postoji statistički značajna razlika između ispitivanih skupina djece (zdrava, spirometrijski rizična i astmatična) u kontinentalnoj i mediteranskoj klimi. Aerozagađenja u okruženju škole značajno doprinosi ovakvim rezultatima.

bronhopulmonalne bolesti ; djeca ; klima

nije evidentirano