hrvatski

Perfekcionizam i uključenost u učenje matematike: medijacijska uloga straha od matematike i samoefikasnosti

Uključenost u nastavu smatra se jednim od najvažnijih obrazovnih ishoda, a odnosi se na aktivno sudjelovanje učenika u školskim aktivnostima te posvećenost obrazovnim ciljevima i učenju (Burch, Heller, Burch, Freed i Steed, 2015). Prema najčešćoj klasifikaciji, sastoji se od kognitivne, bihevioralne i emocionalne komponente (Fredericks, Blumenfeld i Paris, 2004). Kognitivna komponenta odnosi se na ulaganje truda u učenje korištenjem različitih kognitivnih i metakognitivnih strategija, bihevioralna na sudjelovanje u akademskim, socijalnim i ekstra-kurikularnim aktivnostima, a emocionalna na pozitivne i negativne emocije u interakcijama s nastavnicima, drugim učenicima i zadacima u školi. Na uključenost učenika, osim kontekstualnih, mogu djelovati različite motivacijske varijable i osobine ličnosti. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti medijacijsku ulogu straha od matematike i samoefikasnosti u matematici u odnosu između perfekcionizma i navedenih vrsta uključenosti. Pri tome je korištena konceptualizacija perfekcionizma prema kojoj se on može podijeliti na pozitivni i negativni (Terry-Short, Glynn Owens, Slade i Dewey, 1995). Pozitivni perfekcionizam odnosi se na težnju prema visokim, ali realnim i ostvarivim ciljevima, dok se negativni perfekcionizam odnosi na težnju ka ekstremno visokim ciljevima potaknutu visokom samokritičnošću, zabrinutošću zbog pogrešaka i stalnim osjećajem nesposobnosti da se postavljeni ciljevi postignu. U istraživanju je sudjelovalo 254 srednjoškolaca drugih i trećih razreda, koji su pohađali razrede s programom općeg smjera triju gimnazija u Križevcima, Koprivnici i Virovitici. Primijenjeni su upitnici koji su mjerili uključenost u učenje i nastavu matematike, samoefikasnost u matematici, strah od matematike te pozitivni i negativni perfekcionizam. Medijacijska analiza pokazala je statistički značajan direktan pozitivni efekt pozitivnog perfekcionizma na kognitivnu uključenost, kao i indirektan efekt od pozitivnog perfekcionizma preko samoefikasnosti na kognitivnu uključenost. Pokazao se i direktan efekt pozitivnog perfekcionizma na bihevioralnu uključenost, dok za emocionalnu uključenost nisu bili statistički značajni ni direktni ni indirektni efekti. Za negativan perfekcionizam pokazao se statistički značajan medijacijski efekt na kognitivnu uključenost preko straha od matematike i samoefikasnosti. Za bihevioralnu uključenost nije bilo statistički značajnih direktnih ni indirektnih efekata, dok se za emocionalnu uključenost pokazao statistički značajan efekt negativnog perfekcionizma preko straha od matematike.

matematika, uključenost, perfekcionizam, samoefikasnost, strah od matematike

nije evidentirano