Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 96401

Radnička naselja u Zagrebu između ratova


Radović Mahečić, Darja
Radnička naselja u Zagrebu između ratova // Hrvatski simpozij o preobrazbi industrijskog nasljeđa u novu urbano-pejsažnu scenografiju.Grad za 21. stoljeće. Zbornik. / Mirjana Goršić (ur.).
Karlovac: Psefizma. Društvo arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac, 2001. str. 226-240


Naslov
Radnička naselja u Zagrebu između ratova
(Workers' settlements in Zagreb between the wars)

Autori
Radović Mahečić, Darja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Hrvatski simpozij o preobrazbi industrijskog nasljeđa u novu urbano-pejsažnu scenografiju.Grad za 21. stoljeće. Zbornik.

Urednik/ci
Mirjana Goršić

Izdavač
Psefizma. Društvo arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac

Grad
Karlovac

Godina
2001

Raspon stranica
226-240

ISBN
953-98745-0-5

Ključne riječi
Zagreb, stambena arhitektura, činovničke kolonije, idealna zajednica, vrtni grad
(Zagreb, housing architecture, clerical colonies, ideal community, garden town)

Sažetak
Iako građena i ranije, u razdoblju između dva svjetska rata u Zagrebu se posebno intenzivno programski grade radnička naselja. U početku dvadesetih godina 20. st. Zagreb se razvija u industrijsko i administrativno središte nove države, a velik prirast stanovništva gradnjom malih stanova rješava Gradska općina i inženjeri Gradskog građevnog ureda. U tom razdoblju grad Zagreb ma socijalnu politiku jasnog sveobuhvatnog programa: nabavljaju se zemljišta za parcelaciju, podupiru se privatne parcelacije, osniva se Gradska štedionica i grade mali stanovi za siromašno pučanstvo (kao pojedinačne najamne kuće ili kao stambene kolonije). Od tridesetih godina stanovanje se još intenzivnije koristi kao poligon za arhitektonsko eksperimentiranje, što je posebno izraženo kod arhitekata grupe "Zemlja" i "Radna grupa Zagreb", te ponovno prevladavaju privatni investitori. Međuratno razdoblje kulminiralo je spojem strogih građevnih uvjeta gradske općine i dobrih projekata generacije arhitekata koji su zastupali afirmirane teorije modernog pokreta: niskim činovničkim naseljima Prve hrvatske štedionice na Trešnjevci, čiji je stambeni tip projektirao i teoretski ga u svojim knjigama o stanovanju argumentirao Zdenko Strižić, te i danas atraktivnim Cvjetnim naseljem uz rijeku Savu arhitekta Vlade Antolića.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
00200103

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Darja Radović Mahečić, (169162)