hrvatski

Marin Getaldić - pogled u novo doba, izložba postavljena u: Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu (18. rujna - 15. listopada 2018.) ; Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku (18. listopada - 5. prosinca 2018.) ; HOŠIG, Budimpešta (25. studenoga 2018. - 5. veljača 2019.) ; Gradskoj knjižnica u Zadru ( povodom manifestacija 'Festival znanosti' i 'Zadar čita'(25. ožujka - 13. travnja 2019)

U godinu kada obilježavamo 450. obljetnicu rođenja ovog velikoga hrvatskoga matematičara i fizičara, u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti pripremljena je izložba Marin Getaldić – pogled u novo doba, kao dio aktivnosti projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu voditeljice dr.sc. Marijane Borić, koja je i autorica ove izložbe. Izložba će biti postavljena u Strossmayerovoj galeriji starih majstora, palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 11 od 18. rujna do15. listopada 2018. Izložba ima edukativno-interaktivni karakter i sveobuhvatno prikazuje život i djela velikog Dubrovčanina, kao i njegov doprinos razvoju matematike i fizike, te utemeljenju moderne znanosti. Da bi sadržaj izložbe bio zanimljiv širem krugu građana, a ne samo znanstvenim krugovima, ona uz edukativni dio sadrži multimedijalne i interaktivne sadržaje, kao i umjetnički postav nadahnut Marinom Getaldićem. Izloženi su pretisci njegovih djela, izdanja svih Getaldićevih djela u digitalnom obliku, instrumenti iz područja kojima se posebno bavio, arhivski dokumenti i faksimili pisama iz njegove znanstvene korespodencije, te umjetnička djela nadahnuta Getaldićem koja su nastala upravo povodom ove izložbe. Posebno je dio postava namijenjen edukaciji i radu s mladima. Za njih je na izložbi pripremljen multimedijalni program, pomoću kojeg uz igru mogu učiti o Marinu Getaldiću, te tako razvijati interes za znanost i baštinu. Također posjetitelji na izložbi uz sedam Getaldićevih djela predstavljenih u tiskanom i digitalnom obliku, mogu vidjeti znanstvenu, stručnu i popularnu literaturu o velikom matematičaru. Marin Getaldić (Marino Ghetaldi, Marinus Ghetaldus), najistaknutiji hrvatski matematičar i fizičar na prijelazu iz XVI. u XVII. stoljeće, rođen je 2. listopada 1568. u dubrovačkoj plemićkoj obitelji, kojoj se rodoslovlje može pratiti od druge polovice XIII. stoljeća. Školovao se u Dubrovniku. Kao dvadesetogodišnjak primljen je u Veliko vijeće Dubrovačke Republike. Važan preokret u Getaldićevu životu nastaje 1595., kada s Marinom Gučetićem putuje u London da bi pomogao u sređivanju ostavštine Nikole Gučetića. Presudne poticaje za bavljenje znanošću dobio je za vrijeme studijskoga boravka u europskim znanstvenim središtima i u susretima sa znanstvenicima (Michel Coignet u Antwerpenu, François Viète i Alexandar Anderson u Parizu, Galileo Galilei u Padovi). Getaldić se u Parizu 1600. susreće s Vièteovom algebarskom metodom. Nakon povratka u Dubrovnik 1601. godine, nastavlja s eksperimentalnim radom započetim u Europi. Tiska u Rimu 1603. prva djela: Neki stavci o paraboli, gdje potaknut optičkim pokusima provodi matematičko istraživanje svojstava parabole, i Prošireni Arhimed, fizikalno djelo o relativnim omjerima težina, sistematizirano u teoreme, probleme i tablice s rezultatima mjerenja vlastitom hidrostatskom vagom, što je rani primjer novovjekovnog, eksperimentalno utemeljenog i matematiziranog pristupa istraživanju prirodnih znanost. Smatra matematiku znanošću koja najpreciznije opisuje svijet. Vjeruje u primjenu pokusa, kao praktičnog aspekta znanosti, kojeg potom treba matematički provjeriti i dokazati. S Galileiem izmjenjuje tiskane radove. Dopisuje se s najuglednijim matematičarima iz kruga rimskih isusovaca, Christoforom Claviusom i Christoforom Grienbergerom. Paul Guldin nagovarao ga da bude priređivač Vièteovih sabranih djela. Obnovitelj je tvrđave Pozvizd, najviše utvrde u fortifikacijskom sustavu Malog Stona (1604.). Potaknut Vièteovim radom, Getaldić 1607. objavljuje restauracije dvaju zagubljenih spisa grčkog matematičara Apolonija iz Perge O dodirima i O nagibima. Getaldićeva djela imaju bogat odjek u novovjekoj prirodoznanstvenoj literaturi. Njegove su doprinose koristili sljedeći znanstvenici: Kaspar Schott, William Oughtred, Pierre Herigon, John Lawson, Samuel Horsley, Ruben Burrow, Michelangelo Ricci, Alexader Anderson, Marin Mersenne, Jakob Christmann, Cyriaq de Mangin i drugi. Getaldić svoja dva najvažnija djela, Zbirku različitih zadataka (Venecija, 1607) i O matematičkoj analizi i sintezi (Rim, 1630), započeo je u isto vrijeme s namjerom da u prvom koristi metode antičke matematike, a u drugom simboličku algebru primijenjenu na raznorodnoj građi. Preminuo je 8. travnja 1626. u Dubrovniku, ne dočekavši objavljivanje djela O matematičkoj analizi i sintezi, prvog cjelovitog priručnika nove algebarske analize. Ono je posve inovativno u svojim metodama. Primjenom algebarske metode na geometrijske probleme, Getaldić je ostvario izvanredne rezultate i približio se utemeljenju analitičke geometrije.

Marin Getaldić, matematika, fizika, pokusi, edukativni multimedijski program

nije evidentirano