hrvatski

UTJECAJ FLIŠKIH I KRŠKIH STRUKTURA NA DINAMIKU PROTJECANJA PODZEMNIH VODA I POJAVU EKSTREMNIH SITUACIJA U SLIVU IZVORA SV.IVAN U ISTRI

Prema geološkoj i geomorfološkoj strukturi istarski se poluotok dijeli na tri sasvim različite cjeline: Crvena, Bijela i Siva Istra. Bijela Istra obuhvaća područje masiva Ćićarije na sjeveroistoku i hrbata Učke na istoku, a karakteristična je po izmjeni karbonatnih i siliciklastičnih stijena kredne i paleogenske starosti. Naziv je dobila po bijeloj boji vapnenaca kao dominantne geološke podloge. Ovo područje ima složenu geološku građu, razvijenu površinsku i podzemnu morfologiju te složene sustave protjecanja podzemnih voda. Područje središnjeg dijela poluotoka oblikovano je u flišu paleogenske (eocenske) starosti i nosi naziv Siva Istra, prema izrazito sivim ogolinama u laporima. Područje sliva izvora Sv. Ivan, koje je i predmet istraživanja u ovome radu, nalazi se na kontaktu fliša i krških struktura Ćićarije, tako da na dinamiku protjecanja podzemnih voda utječe niz lokalnih hidrogeoloških uvjeta. Na nekim lokacijama oborinska voda se brzo infiltrira u tlo i pretežno vertikalnim tokom dotječe do temeljnog krškog vodonosnika, tako da izvor Sv. Ivan ima vrlo izraženu dinamiku istjecanja podzemnih voda, i to čak na tri razine istjecanja – na izvoru glavnom izvoru Sv. Ivan, povremenom izvoru Tombazin lociranom na nešto višem horizontu, a iznimno i na izvoru Pivke, a često su takve brze promjene hidrološko-hidrauličkih prilika u podzemlju praćene i izraženim mutnoćama podzemnih voda. Na nekima drugima se lokacijama oborinska voda dulje zadržava u pripovršinskim zonama uvjetujući njene spore migracije s malim gradijentima a što znade biti praćeno i pojavama nestabilnosti terena unutar kojega se odvija protjecanje. Geološki uvjeti na takvim lokacijama, u kombinaciji s promjenom razine podzemne vode i povećanjem pornih pritisaka uslijed dužih kišnih razdoblja, dovode do pojave brojnih nestabilnosti. Analizom oborina zaključeno je da pojava događaja s tromjesečnim velikim oborinama rijeđih povratnih perioda predstavlja kritičnu vrijednost za pokretanje klizišta na području sliva.

fliš, krš, dinamika podzemnih voda, klizišta, Istra

nije evidentirano