hrvatski

Postanak, razvoj i sedimentne značajke delti rijeka Mirne i Neretve

Rijeke Mirna i Neretva, za razliku od većine istočno-jadranskih krških rijeka, istaložile su tijekom holocena velike količine materijala na svojim ušćima i stvorile delte koje su postupno, u zadnjih 7500 godina, ispunile nekadašnje krške estuarije. Na temelju sedimentoloških i mikropaleontoloških karakteristika sedimentnih jezgri izvađenih iz detnih ravnica rijeka Mirne i Neretve, rekonstruirani su taložni okoliši, od estuarijskih tijekom ranog holocena, pa postupnog zapunjavanja estuarija i progradacije estuarijskih delti, stvaranja prijelaznih brakičnih okoliša, do današnjih deltnih ravnica. Iako su mehanizmi i tijek nastanka današnjih deltnih ravnica u nekadašnjim krškim estuarijima Mirne i Neretve slični, postoje razlike u sedimentnom zapisu koji su posljedica različite litologije drenažnog područja ovih dviju rijeka. Sedimenti istaloženi u estuariju Mirne su sitnozrnati muljevi (frakcije praha i gline) što je posljedica trošenja fliških naslaga (lapora) kroz koje Mirna prolazi. Rijeka Neretva drenira područje s različitim tipovima stijena što je za posljedicu imalo donos veće količine materijala, ali također i nešto krupnozrnatijeg materijala (pijesak i prah). Deforestacija tijekom prošlosti u dolini Mirne te izgradnja brani na Neretvi pokazuju kako je utjecaj čovjeka, uz prirodne procese, važan čimbenik u razvoju/degradaciji deltnih područja. Gubitak ekološki vrijednih močvarnih područja te salinizacija obradivih tla i vodonosnika najveći su problem današnjih delti.

krški estuariji, estuarijske delte, holocen, taložni okoliši

nije evidentirano