Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

TEORIJSKE ODREDNICE I PRAKTIČNE IMPLIKACIJE UVOĐENJA ODNOSA S JAVNOŠĆU U MUZEJE (CROSBI ID 667906)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad

Pavelin, Goran TEORIJSKE ODREDNICE I PRAKTIČNE IMPLIKACIJE UVOĐENJA ODNOSA S JAVNOŠĆU U MUZEJE // III. KONGRES MUZEALACA HRVATSKE s međunarodnim sudjelovanjem / Arko Pijevac, Milvana ; Latinović, Slađana (ur.). Opatija: Hrvatsko muzejsko društvo, 2017. str. 277-293

Podaci o odgovornosti

Pavelin, Goran

hrvatski

TEORIJSKE ODREDNICE I PRAKTIČNE IMPLIKACIJE UVOĐENJA ODNOSA S JAVNOŠĆU U MUZEJE

Univerzalna ljudska potreba jest spajanje s ljudima i vremenom kroz memoriju. Simbolički aspekti uspostave i funkcioniranja muzeja traže ulazak u muzej, potrebu da ga vidimo, čujemo i gotovo dodirnemo da bismo došli u neko daleko mjesto ili događaj. Muzeji tako pronalaze razne oblike komunikacije da bi uspostavili kontakt s javnošću i skrenuli pozornost na vrijednost pohranjenih muzealija. Uspješnost pojedinih oblika komunikacije očituje se suradnjom muzeja i komunikacijskih medija te komunikacijom između muzeja i raznih javnosti. Muzej mora misliti o sebi ne samo kao o proizvoditelju usluga, već kao o nekom tko lobira kod posjetitelja ili korisnika, i to tako što će raditi stvari koje će privući ljude da intenziviraju s njim suradnju, uvjeravajući ih u vlastitu esencijalnu važnost. Primjenom koncepata teorija i modela odnosa s javnostima, današnji muzej ide prema dosljednijem definiranju vlastitih ciljeva, komuniciranju s više svježine te vlastite specifičnosti putem dobrih komunikacijskih programa, publiciteta, oglašavanja, organiziranja javnih programa te iskaza relevantnosti u suvremenom životu. U tom kontekstu, odnosi muzeja s javnostima su sinonim za znanstveno vođeni dio rješavanja problema i proces promjena u muzeju. Proces upravljanja institucijom polazi od definiranja problema u odnosima s javnostima muzeja – metodologijom korištenog istraživanja i analiza relevantnih podataka ; strateškog planiranja i programiranja ; poduzimanja akcije i komuniciranja, tj. strategija oblikovanja poruka (provedba) te procjene programa, tj. mjerljivosti dobivenih rezultata. Profesionalni orijentir muzejskoga stručnjaka zahtijeva nadopunu novim znanjima u komunikacijskim tehnikama, menadžmentu, strateškom planiranju, pregovaranju, motivaciji, marketingu, odnosima s javnošću, korištenju moći i drugim vještinama.

komunikacija, javnost, odnosi s javnošću, marketing, muzej.

Zbornik je dostupan u digitalnom obliku http://hrmud.hr/zbornik/Zbornik%203.Kongresa%20muz elaca.pdf

engleski

THEORETICAL GUIDELINES AND PRACTICAL IMPLICATIONS OF INTRODUCING PUBLIC RELATIONS INTO MUSEUMS

nije evidentirano

communication, public, public relations, marketing, museum

nije evidentirano

Podaci o prilogu

277-293.

2017.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

III. KONGRES MUZEALACA HRVATSKE s međunarodnim sudjelovanjem

Arko Pijevac, Milvana ; Latinović, Slađana

Opatija: Hrvatsko muzejsko društvo

978-953-8204-00-5

Podaci o skupu

Nepoznat skup

ostalo

29.02.1904-29.02.2096

Povezanost rada

Informacijske i komunikacijske znanosti