hrvatski

Analiza životnog ciklusa (LCA) procesa proizvodnje mliječne kiseline iz obnovljivih izvora

U ovom radu izrađena je analiza životnog ciklusa LCA različitih procesa proizvodnje mliječne kiseline iz obnovljivih sirovina (pšenična slama, kukuruzovina) s pomoću homofermentativne bakterije mliječne kiseline L. amylovorus DSM 20531T. Za izradu analize korišteni su rezultati dobivenim tijekom istraživanja na projektu „Održiva proizvodnja bioetanola i biokemikalija iz otpadnih poljoprivrednih lignoceluloznih sirovina“ (HRZZ-9158), a za izračun korišten je računalni program SPIonExcell. Specifična parcijalna površina atot čija vrijednost predstavlja manji ili veći utjecaj na okoliš te ekonomsku i ekološku održivost korištena je za kvanititativni prikaz održivosti procesa. Izračunate parcijalna specifična površina za procese proizvodnje mliječne kiseline iz hidrolizata pšenične slame i hidrolizata kukuruzovine iznose atot=7411.04 m2/1 kg i 5354.35 m2/1 kg proizvedene mliječne kiseline. Kako niža vrijednost parcijalne specifične površine predstavlja veću održivost procesa s ekonomske i ekološke perspektive može se zaključiti da je kukuruzovina pogodnija sirovina za kiselinsku predobradu i za proizvodnju mliječne kiseline. Parcijalna specifična površina za proces simultane hidrolize predobrađene pšenične slame (dobivene alkalnom predobradom) i fermentacije do mliječne kiseline iznosi atot=6487, 56m2/1 kg proizvedene mliječne kiseline. Usporedbom procesa proizvodnje mliječne kiseline iz pšenične slame kiselinskom i alkalnom predobradom može se zaključiti da proces alkalne predobade ima veću održivost od procesa kiselinske predobrade pšenične slame.

ekološka održivost, LCA analiza, lignocelulozne sirovine, mliječna kiselina, SPI indeks

nije evidentirano