Sinegdoha hrvatske književnosti, znanosti i kulture, cvelferski tekstualni korpus. Sveučilišni udžbenik, studije (CROSBI ID 16787)
Autorska knjiga | monografija (znanstvena) | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Jukić, Sanja ; Rem, Goran, Pšihistal, Ružica ; Trojan, Ivan
Rogić, Ivan
hrvatski
Sinegdoha hrvatske književnosti, znanosti i kulture, cvelferski tekstualni korpus. Sveučilišni udžbenik, studije
Udžbenik Sinegdoha hrvatske književnosti, znanosti i kulture – cvelferski tekstualni korpus nastao je kao intradiseminacijska publikacija autorskoga istraživačkoga projekta što ga je Goran Rem suautorski proveo s članovima Katedre za hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku – Cvelferica, panonizam, pismo književnosti i kulture. Uvođenje toponima Cvelferija, koji nije definicijski ovjeren u hrvatskim leksikonima i rječnicima, u imenovanje znanstveno- istraživačkoga korpusa, strategijska je dosjetka kojom se dodatno označavaju dijakronijska protegnutost i neposredno povijesno nasljeđe kulturnoga prostora, koji su područjem interesa i znanstvenih monografija i udžbenika. Naime, etimologija pojma Cvelferija veže se uz vojni jezik. Valja znati da je nekoć područje današnje Hrvatske bilo vojno podijeljeno na pukovnije, a ove pak na niže jedinice – satnije. Upravo jedna takva – dvanaesta (njem. zwölf – dvanaest) – zauzimala je područje oko Županje, po čemu se cijeli kraj prozvao Cvelferijom. Evociranje povijesno-vojne terminologije istovremeno je evociranje tradicijskoga identiteta cvelferskoga prostora, koji se onda neizbježno upisivao i u tekst nastajao na tom prostoru, odnosno u predmetni materijal istraživačkoga projekta Cvelferica. Predmetna građa udžbenika ekstrahirana je iz pet znanstvenih monografija koje su knjigovni učinak toga projekta, a koje sadrže znanstveno- metodološka čitanja književnoga, znanstvenoga i kulturnoga korpusa Cvelferije – istočnohrvatskoga prostora što obuhvaća devet posavskih istočnohrvatskih sela – Rajevo Selo, Posavske Podgajce, Gunju, Drenovce, Đuriće, Vrbanju, Račinovce, Soljane i Strošince. Udžbenička građa u skladu je s predviđenim gradivom te s ciljevima i očekivanim ishodima nastave iz kolegija Slavonski tekst hrvatske književnosti u europskom kontekstu, Hrvatska usmena književnost, Nova hrvatska književnost 1, Nova hrvatska književnost 2 i Nova hrvatska književnost 3, Hrvatska književnost 20. stoljeća, Uvod u retoriku, Drama i kazalište hrvatske moderne, Stilistika i Stilovi medijske kulture. Zbog predmetne i metodološke raznovrsnosti, građa ovoga udžbenika predviđena je biti prinosom edukaciji studenata kroatističkih studija, ali i studija kulturologije i umjetničkih studija. Iako je tekstualna građa prostornom pripadnošću regionalnoga karaktera, književnost/znanost/kultura baštine prostorne tragove konkretne komunikacije pa se tzv. zavičajni i/ili geokulturni aspekti funkcioniranja umjetničkoga stvaralaštva usko zrcale uz pitanja ontologije i identiteta kao i kritičke proizvodnje univerzalnih humanističkih vrijednosti u različitim medijima (književnost, film, glazba, ples, kazalište, fotografija…), što udžbenik čini pogodnim za demonstraciju interdisciplinarnog pristupa predlošcima. Udžbenička će građa, predviđeno je, studentima omogućiti sagledavanje povijesnoga slijeda poetološko-stilskih promjena i stanja u istočnohrvatskoj književnosti kao dijelu nacionalnoga književnoga korpusa, definiranje srednjoeuropske kulturne matrice, čiji je Cvelferija dio, kao komunikacijskoga sustava stalnoga prevrednovanja, konstruiranja, čestoga destruiranja i dekonstruktiranja te, uže, omogućit će im usvajanje i primjenu znanja o žanrovskim oblicima i poetici hrvatske usmene književnosti i usvajanje temeljnih specijaliziranih znanja iz književne fokloristike, razlikovanje perioda cvelferske književnosti u kontekstu hrvatske književnosti na temelju poetološko-stilskih značajki, poznavanje žanrovske strukture pojedinih perioda te unutaržanrovske stilske specifičnosti, analiziranje tekstova istočnohrvatske književnosti prema književnostima iz zemljopisnoga okružja s aspektima opće poetologije i drugoumjetničkih poredbi, usvajanje i primjenu poetoloških i stilskih znanja o cvelferskoj dramskoj i kazališnoj praksi u hrvatskome kontekstu, usvajanje znanja, vještina i stavova iz teorije i povijesti govorništva na primjerima cvelferskih govora, stjecanje i primjenu znanja o stilistici struktura različitih medijskih tekstova, uključujući i književnost, na primjerima iz cvelferskoga korpusa, te o njihovim stilskim kontaktima. Kompoziciju udžbenika Sinegdoha hrvatske književnosti, znanosti i kulture – cvelferski tekstualni korpus čini devet poglavlja: 0. CVELFERSKI KORPUS – TEZA I. NACRT CVELFERSKOGA KORPUSA II. TRADICIJSKO PISMO III. POEZIJA IV. PROZA V. DRAMA VI. METAPISMO VII. ZNANSTVENA I ISTRAŽIVAČKA RECEPCIJA CVELFERICA – RECENZIJE I POGLED IZNUTRA VIII. KORPUSNI PRILOZI. Svako poglavlje završava dvjema skupinama pitanja – jedno su pitanja vezana uz provjeru razumijevanja i usvojenosti teorijskoga dijela (reprodukcijsko-problemska), a drugo su analitičko-interpretacijska pitanja vezana uz korpusne predloške, i to uz primjenu znanja iz teorijskih dijelova.
Sinegdoha hrvatske književnosti, znanosti i kulture, Cvelferija, proza, poezija, drama, studije
nije evidentirano
engleski
Synecdoche of Croatian Literature, Science and Culture, Cvelfer Textual Corps. University textbook, studies
nije evidentirano
Sinegdoha of Croatian Literature, Science and Culture, Cvelferia, prose, poetry, drama, studies
nije evidentirano
Podaci o izdanju
Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
2018.
978-953-314-103-9
364
objavljeno