Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 963089

Filmiski dodir: interkulturalno haptičko i deklonizacija misli


Vrbančić, Mario; Božić-Vrbančić, Senka
Filmiski dodir: interkulturalno haptičko i deklonizacija misli // SIC - časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje, 2 (2018), 8; 1-23 doi:10.15291/SIC/2.8.LC.6 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Filmiski dodir: interkulturalno haptičko i deklonizacija misli
(Touch of the Film: Intercultural Haptic Visuality and Decolonization of Thought)

Autori
Vrbančić, Mario ; Božić-Vrbančić, Senka

Izvornik
SIC - časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje (1847-7755) 2 (2018), 8; 1-23

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Haptička kinematografija ; interkulturno haptičko ; horor haptičko ; orijentalno haptičko ; Deleuze & Guattari ; Benjamin, de Castro

Sažetak
Haptic visuality is for Laura Marks the possibility of vision to be tactile, “as though one were touching a film with one's eyes.” An intercultural visual work, for Marks, more than any other work does this sensory exploration. This article does both: it builds on Marks’s work on haptic visuality and distinguishes its reading of the possibilities of an intercultural work to translate to “an audiovisual medium the knowledge of the body.” Inspired by a relatively recent anthropological school of thought, developed particularly around the works of Eduardo Viveiros de Castro, the article offers new readings of haptic visuality and invites us to think of the political dimension of film and the role of haptic translation as a possibility of decolonization of thought. Keywords: haptic cinema, intercultural haptic, horror haptic, oriental haptic, Deleuze & Guattari, Benjamin, Viveiros de CastroKako se sve može iskusiti zvuk, boja, gesta, u kolikoj mjeri i na koji način ta iskustva u nama bude osjećaje radosti, boli ili mučnine? Je li film medij koji u nama može probuditi taktilnu percepciju, ili je sve sinestezija, zapravo „prevođenje” iz jedne sfere percepcije u drugu? Pa i ovo pisanje je, zapravo, čin prevođenja, jer pišemo o filmu, zvuku, pa i o našem doživljaju filma – sve je dakle ovdje prevođenje u riječi. Prevođenje se odnosi i na čitanje teksta, onoga što je napisano u doživljaj pročitanoga. Često se riječ prevođenje koristi samo u kontekstu procesa prevođenja iz jednog jezika u drugi, ali prevođenje može ići beskonačno: kao prevođenje jedne kulture u drugu ili prevođenje jednog osjetila u drugo osjetilo. No prevođenje, međuodnos između originala i njegove prevedene destinacije, pa čak kad se radi i o onom što nam na prvi pogled izgleda kao najjednostavnija prevoditeljska tranzicija, nije tako jednostavno (Benjamin 253-63). Kao što Walter Benjamin naglašava, prevođenje je uvijek puno prijepora. Ovaj rad pokušava dočarati te momente prijepora u prevođenju jednog osjetila (vizualnoga) u drugo (taktilno). Postavlja se pitanje može li nas filmski medij „dotaknuti”, može li se vizualno prevesti u taktilno i obrnuto.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Sveučilište u Zadru

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Emerging Sources Citation Index (ESCI)


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Scopus


Citati