hrvatski

Povezanost između društvenoga kapitala i tjelesne aktivnosti učenika srednjoškolske dobi

Znanstvenici smatraju tjelesnu neaktivnost glavnim javnozdravstvenim problemom 21. stoljeća (Bla ir, 2009). U svijetu je svakim danom sve veća prevalencija tjelesno neaktivne djece, a Europa kao i Republika Hrvatska nisu iznimke u tom trendu (Currie i sur., 2012). Znanstvenici su prilikom objašnjenja ovog problema došli do saznanja da veza između druš tvene okoline i pojedinca značajno utječe na zdravlje i zdravstvene navike mladih (Ellen, Mijanovich, Dillman, 2001 ; Davison, Lawson, 2006 ; McNeill, Kreuter, Subramanian 2006 ; Pickett, Pearl, 2001). Unazad deset godina značajno se povećao broj znanstvenih radova koji su istraživali povezanost između društvene okoline te zdravlja djece i mladih (Kawachi, Subramanian, Kim, 2008 ; Kawachi, Takao, Subramanian, 2013). Društveni kapital je definiran kao skup ve za među pojedincima, koji čine društvene mreže i nor me uzajamnog povjerenja među ljudima (Putnam, 2000). Danas istraživanja na temu društvenog kapitala najčešće analiziraju odnos između tjelesne aktivnosti ili nekog drugog prediktora zdravlja i obiteljskog okruženja, lokalne infrastrukture ili društvenih odno sa s prijateljima ili kolegama te intervencije koje su provedene s ciljem povećanja dnevne tjelesne aktivnosti djece i mladih (Ziersch i sur. 2009 ; Kahn i sur. 2002). Iz svega navedenog formiran je glavni cilj ovog istraživanja, a to je utvrditi stanje, ra zinu i povezanost između varijabli društvenog kapitala (društveni kapital u obitelji, susjedstvu i školi) i tjelesne aktivnosti ispitanika te ispitati postoje li razlike u tim karakteristikama s obzirom na spol ispitanika . Uzorak ispitanika formiran je iz populacije učenika završnih razreda srednjih škola iz grada Zagreba. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 3396 ispitanika. Uzorak varijabli formiran je od triju morfoloških varijabli (tjelesna visina, tjelesna masa, indeks tjelesne mase), šest varijabli d ruštvenog kapitala (obiteljski društveni kapital, neformalna društvena kontrola, povjerenje u susjedstvu, vertikalno povjerenje u školi, horizontalno povjerenje u školi i međusobna suradnja učenika), jedne varijable tjelesne aktivnosti (IPAQ - SF) i triju os talih varijabli (spol, godine, socioekonomski status). Prikupljeni podatci obrađeni su programom za statističku analizu. Za sve kvantitativne varijable izračunati su deskriptivni pokazatelji. Normalitet distribucije testiran je Kolmogorov - Smirnovljevim tes tom. Razlike u varijabli tjelesne aktivnosti, između učenika i učenica, ispitane su Man - Whitneyevim U testom i T - testom za nezavisne uzorke. Za sve kvalitativne varijable izračunate su frekvencije odgovora. Statistički značajne razlike kvalitativnih varij abli testirane su Man - Whitneyevim U testom. Serijom logističkih regresijskih analiza u tvrđena je povezanost između društvenog kapitala i tjelesne aktivnosti. Rezultati su pokazali da ne postoji statistički značajna razlika u vrijednostima obiteljskog druš tvenog kapitala između ispitanika i ispitanica. U ostalim varijablama društvenog kapitala (neformalna društvena kontrola, povjerenje u susjedstvu, vertikalno povjerenje u školi, horizontalno povjerenje u školi i međusobna suradnja učenika) utvrđena je znač ajna razlika između ispitanika i ispitanica. Mladići su značajno većim procijenili povjerenje među susjedima, vertikalno povjerenje u školi, horizontalno povjerenje u školi i međus obnu suradnju učenika dok su djevojke značajno većim procijenile neformalnu društvenu kontrolu. Statistički značajne razlike utvrđene su za razinu tjelesne aktivnosti s obzirom na spol. Veća razina tjelesne aktivnosti utvrđena je kod mladića u odnosu na djevojke. Logističkom regresijskom analizom na uzor ku mladića nije utvrđena zn ačajna povezanost između varijable tjelesne aktivnosti i varijabli društvenog kapitala, dok je na uzorku djevojaka utvrđena značajna povezanost između varijable tjelesne aktivnosti i varijable neformalne društvene kontrole. Tjelesna aktivnost djevojaka zna čajno je povezana s neformalnom društvenom kontrolom. Mladići su tjelesno aktivniji od djevojaka koje je potrebno dodatno uključiti u sportsko - rekreativne programe kako bi dostigle zadane preporuke o tjelesnoj aktivnosti. Rezultati ovog istraživanja ukazal i su na srednje vrijednosti u varijablama društvenog kapitala susjedstva i škole. Kako bi se formirale nove društvene mreže i stvorili novi društveni odnosi u susjedstvu, potrebno je podići razinu infrastrukture za vježbanje i animirati ljude iz susjedstva na njihovo korištenje. Otvaranjem novih fitness centara i ustanova za vježbanje, izgradnjom staza i parkova opremljenih sadržajima za vježbanje potaknulo bi se ljude iz susjedstva na okupljanje i druženje, stvaranje novih društvenih veza i podizanje razin e tjelesne aktivnosti. U školama je potrebno učenicima ponuditi nove sadržaje za vježbanje u kojima bi sudjelovali s obzirom na njihove preferencije, povećati broj sati izvannastavnih aktivnosti koje su povezane sa sportom i fitnessom i u kojima bi mogli s udjelovati učenici svih razreda. Ponudom novih sadržaja i aktivnosti učenike bi se tjelesnom aktivnošću potaknulo na stvaranje novih društvenih veza i kreiranje novih suradničkih odnosa što bi rezultiralo povećanjem razine društvenog kapitala.

Društveni kapital ; Tjelesna aktivnost ; Učenici srednjih škola ; Spol

nije evidentirano