Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Upravljanje slivnim područjem s obzirom na stanje morskog ekosustava sjevernog Jadrana (CROSBI ID 667733)

Prilog sa skupa u zborniku | ostalo | domaća recenzija

Volf, Goran ; Krvavica, Nino ; Dragičević, Nevena ; Žic, Elvis Upravljanje slivnim područjem s obzirom na stanje morskog ekosustava sjevernog Jadrana // HIDROLOGIJA U SLUŽBI ZAŠTITE I KORIŠTENJA VODA, TE SMANJIVANJA POPLAVNIH RIZIKA – SUVREMENI TRENDOVI I PRISTUPI / Rubinić, Josip ; Ivanković, Ivana ; Bušelić, Gordana (ur.). Rijeka: MIODIO, 2018. str. 123-132

Podaci o odgovornosti

Volf, Goran ; Krvavica, Nino ; Dragičević, Nevena ; Žic, Elvis

hrvatski

Upravljanje slivnim područjem s obzirom na stanje morskog ekosustava sjevernog Jadrana

Sjeverni Jadran (SJ) jedan je od najproduktivnijih dijelova Sredozemnog mora zbog velikih količina hranjivih tvari koje u njega dolaze s pripadajućeg slivnog područja. Kako bi bolje razumjeli utjecaj hranjivih tvari na stanje morskog ekosustava, razvijen je hibridni model prema DPSIR (engl. Drivers- Pressures-State-Impact-Responses) terminologiji koji povezuje: 1) AVGWLF (ArcView Generalized Watershed Loading Function) model za modeliranje pritisaka, odnosno hranjivih tvari s pripadajućeg sliva, 2) alat strojnog učenja MTSMOTI (Multi Target Stepwise Model Tree Induction) za izradu modelskih stabala koji povezuje pritiske sa sliva sa stanjem morskog ekosustava te 3) indeks kvalitete vode TRIX, kojim se vrši procjena trofičkog stanja morskog ekosustava. Ulazni podaci u model obuhvaćaju digitalni model terena, podatke o korištenju zemljišta, hidrometeorološke podatke, razne statističke podatke (broj stanovnika, poljoprivredna proizvodnja, postotak priključenosti na uređaje za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV-e), itd.), podatke o koncentracijama hranjivih tvari te fizikalne, kemijske i biološke podatke o stanju morskog ekosustava mjerenih na šest postaja smještenih između grada Rovinja te delte rijeke Po. Korištenjem hibridnog modela provedeno je sedam scenarija povezanih s upravljanjem slivnim područjem, odnosno s pročišćavanjem otpadnih voda te poljoprivrednim aktivnostima u slivnome području te njihovim utjecajem na stanje morskog ekosustava. Dobiveni rezultati ukazuju na značajno očuvanje i poboljšanje stanja morskog ekosustava sjevernog Jadrana i to ponajviše uvođenjem Direktive o odvodnji i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Međutim, stanje morskog ekosustava bi se moglo pogoršati u slučaju povećanja opterećenja hranjivim tvarima iz poljoprivrede. Budući da je uvođenjem Direktiva o odvodnji i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda blizu svojoj punoj implementaciji, upravljanje slivnim područjima trebalo bi se usredotočiti na kontrolu poljoprivrednih aktivnosti u cilju održavanja "visokog" stanja morskog ekosustava sjevernog Jadrana.

Sjeverni Jadran, upravljanje slivnim područjem, morski ekosustav, pročišćavanje otpadnih voda, poljoprivreda

nije evidentirano

engleski

Northern adriatic watershed management regarding the state of the marine ecosystem

nije evidentirano

Northern Adriatic, watershed management, marine ecosystem, waste water treatment, agriculture

nije evidentirano

Podaci o prilogu

123-132.

2018.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

HIDROLOGIJA U SLUŽBI ZAŠTITE I KORIŠTENJA VODA, TE SMANJIVANJA POPLAVNIH RIZIKA – SUVREMENI TRENDOVI I PRISTUPI

Rubinić, Josip ; Ivanković, Ivana ; Bušelić, Gordana

Rijeka: MIODIO

978-953-96705-4-0

Podaci o skupu

Znanstveno stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem: Hidrologija u službi zaštite i korištenja voda te smanjenja poplavnih rizika - suvremeni trendovi i pristupi

predavanje

18.10.2018-20.10.2018

Brela, Hrvatska

Povezanost rada

Biologija, Građevinarstvo