hrvatski

Izazovi razvoja cruising-turizma u Dubrovačko- neretvanskoj županiji

Turizam je dominantna djelatnost u Dubrovačko- neretvanskoj županiji. Po prihodima, zaposlenosti i izvoznoj orijentiranosti u samom je vrhu regionalnoga gospodarstva. Na ovom području gotovo je desetina hrvatskog turizma mjereno dolascima i noćenjima, a ako se ti učinci stave u odnos prema veličini teritorija (3, 2%) i stanovništva (2, 9%), onda se jasno razabire važnost dubrovačko-neretvanskog turizma u republičkim okvirima. Pomorska su krstarenja, tj. crusing-turizam, bitan segment turizma koji se odvija u zasad dvije izrazite crusing-destinacije – Dubrovniku i Korčuli te samo simbolično u Pločama. Dubrovniku pripada više od 90 posto ove vrste turizma u DNŽ-i. Ako se gleda dolazak/ticanje/ pristajanje brodova (oko 700) i broj putnika (više od milijun), onda je razvidno da je tu skoncentrirana i glavnina problema koji proistječu iz tog posla. Zbog ograničenih prostornih, prometnih, urbanih, tehničkih i organizacijskih kapaciteta, te izrazite sezonalnosti – koncentracije i brodova i putnika u samo šest mjececi (svibanj – listopad), četiri dana u tjednu (srijeda, petak, subota i nedjelja), pet sati u danu (kasno prijepodne – rano poslijepodne), postavlja se ozbiljno pitanje granica izdržljivosti ovakva turizma u ovoj destinaciji. U radu se istražuje njegov razvoj i u Dubrovniku u tu svrhu prihvatni kapaciteti. Uz to razvija se model održivog razvoja tog turističkog oblika. Kako su značajni izravni i neizravni ekonomski utjecaj pomorskih krstarenja na regionalni turizam i gospodarstvo u cjelini to je ujedno i respektabilan razvojni izazov. Itekako je važan odgovor gdje su granice održivom crusing-turizmu i koje su mogućnosti njegova razvoja na ovom području.

turizam, cruising-turizam, prihvatni kapacitet, cruising-destinacija, Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija

nije evidentirano