hrvatski

Usvajanje prijedloga, odnosno postpozicija i adpozicija te prefiksa u jednom slučaju hrvatskog-mađarskoga bilingvizma: Međuovisnost fonoloških i morfosintaktičkih čimbenika

Iz literature je poznato da usvajanje izraza za mjesne odnose u slučaju hrvatsko-mađarskog bilingvizma ne teče ni približno paralelno. Mađarske izraze dijete u pravilu usvaja mnogo ranije. Tu smo pojavu i mi zabilježili u našem longitudinalnom praćenju dvojezičnog usvajanja hrvatskog i mađarskog. Dosada se ova pojava nije povezivala s još jednim slučajem asimetrije u usvajanju morfološki vrlo sličnih i funkcionalno vrlo bliskih elemenata kojega smo uočili u našem longitudinalnom praćenju: isti se slijed pojavio i kod glagolskih prefiksa. Glagolski prefiksi u mađarskom pojavili su se i učvrstili u djetetovom govoru vrlo rano, gotovo u isto vrijeme kada i postpozicije i adpozicije, a hrvatski prefiksi su opet kasnili i pojavili se gotovo u isto vrijeme kada i prijedlozi. Držimo da bi barem jednim dijelom objašnjenje za ovakve paralelne asimetrije u brzini usvajanja kod bilingvalne djece valjalo tražiti u međudjelovanju fonoloških i morfosintaktičkih čimbenika, koji se u krajnjoj liniji mogu povezati s perceptivnim i kognitivnim strategijama.

bilingvizam, usvajanje jezika, gramatičke konstrukcije, prijedlozi

nije evidentirano