hrvatski

Etički temelj teorije pravednosti Johna Rawlsa

Disertacija se bavi glavnim aspektima teorije društvenog ugovora Johna Rawlsa, dokazujući utemeljujuću ulogu etičkog aspekta ove filozofije. Motivacija za izradu disertacije pronađena je u činjenici što je Rawlsova teorijska misao jedan od utjecajnijih pokušaja filozofskog problematiziranja utemeljenja pravednosti u demokratski ostvarenim društvima zapadne civilizacije. Stoga je ustvrđen o da ova teorija može biti od teorijske i praktičke važnosti za tzv. „zemlje u tranziciji“. Tvrdnja o važnosti ove teorije dokazivana je u sljedećim pravcima istraživanja: a) Rawlsova teorija o pravednosti predlaže načine ublažavanja problema društvenog statusa manje uspješnih društvenih slojeva, te stoga posljedično problematizira društvene odnose koje kompleksnost suvremenih demokratskih društava eoipso izaziva. b) Rawlsova teorija teži ka teorijskom univerzalizmu utemeljenom na etičkoj konstrukciji društvenog ugovora. Konstrukcija započinje s idealnim misaonim pokusom, a završava s namjerom dokazivanja realne primjenjivosti rezultata istog na sve značajne čimbenike društvenih struktura. c) Rawls se bavi onim dijelovima filozofije koji pridonose argumentaciji u prilog ideji konstrukcije društvenog ugovora utemeljene na etičkoj kategoriji kao teorijskom izrazu za moralno obilježje pravednosti (osjećaj za pravednost). d) Etičke kategorije ne moraju općenito biti razmatrane s obzirom na moguća metafizička, ili moguća biologistička tumačenja, ali neizbježno moraju biti razmatrane s ontološkog aspekta razmatranja. Posebno stoga što je Rawls usvojio tvrdnju o moralnom dijelu naravi ljudskoga bića kao autonomno, te stoga ontološki na ništa drugo osim na sama sebe nesvodivo obilježje ljudskoga bića. Ovo pretpostavljeno nereducibilno obilježje uspoređeno je i relacijski analizirano s u ovom slučaju drugim važnim sljedećim ontološkim obilježjima: racionalnošću, društvenošću i slobodom. Pri tom je posebna pažnja posvećena kantovskoj interpretaciji Rawlsove filozofije. U disertaciji su razmatrane općenite karakteristike suvremenih, međusobno teorijski suprotstavljenih, fundacionalističkih i relativističkih teorijskih etičkih stanovišta. S posebnim obzirom na utilitaristička, neo-liberalistička, marksistička i komuntaristička stanovišta. Rawlsova ideja društvenog ugovora razmatrana je s političkog i ekonomskog aspekta u razmjerima koji su bilo dovoljni za dokazivanje glavnoga cilja ove disertacije: Dokazivanja u prilog tezi o utemeljujućoj ulozi moralnih teorijskih aspekata. Kritike i utjecaji na Rawlsovu filozofiju također su istaknuti i analizirani s obzirom na ovaj glavni cilj disertacije. Posebno je istaknuta Rawlsova primjedba na Hegelov prigovor zagovornicima ideje društvenog ugovora. Kao najutjecajniji prigovori Rawlsovoj filozofiji istaknute su Cohenove i Habermasove kritike. Izbor kasnijih kritika izvršen je u skladu s glavnim ciljem ove disertacije. U disertaciji je izvedeno više misaonih pokusa sličnih Rawlsovom misaonom pokusu poznatom kao „podjela kolača“, s ciljem objašnjenja razloga zbog kojih Rawls nije imao teorijske potrebe za posebnim spominjanjem psiholoških karakteristika egoizma i altruizma ljudskih bića. Razmjeri i razlozi promjena Rawlsovih teorijskih stanovišta tijekom razvoja njegove misli su posebno razmatrani. U zaključnim poglavljima istaknuta su autorova kritička stanovišta i razlozi za iste.

etika, moralnost, pravednost, sloboda, racionalnost, razboritost, ugovor, društvenost, misaoni pokus, moralni temelj

nije evidentirano