hrvatski

Geomorfološke značajke Općine Sukošan

Područje Općine Sukošan pripada mezogeomorfološkoj regiji Ravnih kotara. Intenzitet pojave pojedinih reljefnih oblika, kao i njihova veličina posljedica su međuovisnosti tektonskih pokreta, litoloških, reljefnih, pedoloških i klimatskih obilježja. Osnovna značajka ove regije je velika podudarnost reljefnih formi s geološkim strukturama. Naime, antiklinale predstavljaju uzvišenja, a sinklinale udubljenja. Tijekom holocena, koji obilježava porast morske razine, ovo područje je odvojeno od otoka Ugljana i Pašmana (jedinstvenim) Zdarskim i Pašmanskim kanalom, čija dubina tek u krajnjem SZ dijelu prelazi 50 m. Najvećim dijelom, šire područje Sukošana izgrađeno od vapnenanca i dolomita gornjokredne i srednjeeocenske starosti. Flišne naslage srednje i gornje eocenske starosti sudjeluju u građi izvorišnog dijela doline Potoka te u priobalnom dijelu Punte i Barbira. Naslage kvartarne starosti zastupljene deluvijalnim nanosima koji ispunjavaju udolinu SI od Debeljaka ("dolinu" Kotarke) te aluvijalnim sedimentima u nižim dijelovima doline Potoka. Kao posljedica izrazite prevlasti karbonatnih stijena i njihove tektonske razlomljenosti, egzogenih procesa, te dugotrajnih antropogenih utjecaja (uništavanje vegetacije) goli krš dominira u krajobrazu ovog područja. Padinski reljefni oblici u najvećoj mjeri su oblikovani tijekom hladnog i vlažnog pleistocena. Tada je došlo do oblikovanja jaruga i derazijskih dolina te većih akumulacija izgrađenih od deluvijalnih naslaga. Marinski reljef, posljedica je klimatskih promjena, odnosno mladim glacioeustatičkim izdizanjem morske razine. Kao posljedica strukturnih predispozicija, odnosno blažih nagiba u znatnoj mjeri prevladavaju niske obale. Na dijelovima obale koji su izgrađeni od flišnih naslaga (Barbir) kao posljedica abrazijskog djelovanja oblikovan je kraći, manji klif s abrazijskom terasom.

Općina Sukošan, reljefne forme, geološke strukture, krški reljef, padinski reljef, marinski reljef

nije evidentirano