hrvatski

Rundbogenstil, Theophil Hansen i hrvatska arhitektura 19. stoljeća

Brojnim temama koje je u hrvatskoj povijesti umjetnosti otvorila ili se njima bavila Olga Maruševski pripada i povijest arhitekture romantizma. Tragom njezinih istraživanja u ovom će se izlaganju pokušati dati sintezan uvid u jedan segment toga razdoblja u povijesti hrvatske arhitekture – arhitekturu Rundbogenstila s posebnim osvrtom na utjecaj bečkog arhitekta Theophila Hansena. Rundbogenstil se u hrvatskoj arhitekturi javlja gotovo istovremeno kada i u središnjim dijelovima Habsburške Monarhije – tijekom 1830- ih i 1840-ih godina. Sakralnom, a dijelom i javnom arhitekturom zadominirat će tek 1850-ih i 1860-ih kada se podiže cijeli niz iznimno reprezentativnih građevina autori kojih su velikim dijelom arhitekti iz Beča, zahvaljujući izrazitoj centraliziranosti Monarhije u to vrijeme. Od javnih građevina ističe se Opća bolnica (danas zgrada Sveučilišta) Ludwiga Zettela u Zagrebu, a od crkava, rimokatoličke crkve u Molvama, Jesenju, Buku, Bosiljevu, Lipi, Kratečkom, Čazmi, Davoru, Rakovici i Drežniku, grkokatolička u Radatovićima te pravoslavne u Otočcu, Ogulinu, Vlahoviću, Medaku, Vukovju, Jošanima i Boviću. Tijekom 1870-ih Rundbogenstil se javlja sve rjeđe – jedino se u arhitekturi pravoslavnih crkava i sinagoga zadržao znatno duže, u osnovi sve do početka 20. stoljeća. Na arhitekte pravoslavnih crkava snažan će utjecaj izvršiti radovi jednog od najvažnijih predstavnika romantizma u arhitekturi Beča, Theophila Hansena, čemu najzornije svjedoči prvotni izgled pravoslavne crkve u Zagrebu.

Rundbogenstil, romantizam, historicizam, Theophil Hansen, Franjo Klein

nije evidentirano