hrvatski

Da li strukturirana predijalizna edukacija (PEP) može utjecati na izbor nadomjesnog bubrežnog liječenja

CILJ. Globalno prateći podatke kronična bubrežna bolest (KBB) je postala javno- zdrastveni problem. Uspješno zbrinjavanje bolesnika sa bubrežnom bolesti uključuje integriranu predijaliznu skrb. Priprema za dijalizno liječenje zahtijeva medicinsku, psihosocijalnu skrb i multidisciplinarni pristup bolesniku te rano upućivanje u predijaliznu kliniku. Cilj istraživanja bio je utvrditi da li bolesnici koji su prisustvovali predijaliznoj edukaciji u većem broju odabiru peritonealnu dijalizu (PD) u odnosu na hemodijalizu (HD). MATERIJALI I METODE. Retrospektivno smo analizirali 634 bolesnika sa KBB liječenih pri Zavodu za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega, Klinike za internu medicinu, KBC Rijeka, Hrvatska, a koji su prijavljeni u nefrološku skrb u vremenu od 01. siječnja 2008. do 30. rujna 2017. godine. Bolesnike smo podijelili u tri grupe s obzirom na predijaliznu edukaciju ili nadomjesno liječenje. REZULTAT I ZAKLJUČAK. Istraživanje je obuhvatilo 634 bolesnika. U grupi PEP analizirali smo 328 (51, 7%) bolesnika, u grupi PD bez PEP 57 (9, 0%) bolesnika i u grupi HD bez PEP 249 (39, 3%). Analizom PEP grupe utvrđeno je da od ukupno 328 bolesnika, koji su prisustvovali edukacijskom programu 126 bolesnika su u praćenju, nisu još započeli nadomjesno liječenje. Od 202 (100%) koji su započeli nadomjesno liječenje 72 (35, 64%) je započelo PD, 124 (61, 38%) hemodijalizu i 6 (2, 97%) je preemtivno transplantirano. Od 126 bolesnika koji još nisu započeli nadomjesno liječenje 43 (34, 12%) izabralo je PD kao prvi, osobni odabir liječenja. Analizom podataka pokazao je u dobi 3 ; p (p-value) 1=0, 37, n (broj bolesnika) 1=72, p 2=0, 19, n2=57, p=0, 027 i u dobi 4 sa korekcijom: p1=0, 40, n1=78, p2=0, 19, n2=57, p=0, 010. Odnosno da bolesnici iz skupine PEP statistički značajno više odabiru PD nego bolesnici iz skupine bez PEP (p<0, 05). Predijalizni edukacijski program i postizanjem pismenosti o zdravlju kao i predijaliznim liječenjem anemije, malnutricije i mineralo-koštanih poremećaja možemo poboljšati kontrolu pridruženih bolesti, utjecati na čimbenike za razvoj kardiovaskularnih bolesti i odabrati najučinkovitiju metodu nadomjesnog liječenja.

Strukturirana predijalizna edukacija

nije evidentirano