hrvatski

Struktura i odrednice desetljetnog preokreta u vanjskotrgovinskoj bilanci Republike Hrvatske

Vanjskotrgovinska bilanca Republike Hrvatske doživjela je veliki preokret u posljednjem desetljeću. Od 26 milijardi kuna deficita 2008. godine, hrvatski neto izvoz roba i usluga dosegao je 4 milijarde kuna suficita 2017. godine, što je preokret od 8, 5 postotnih bodova BDP-a. U ovom radu analizira se struktura ovoga preokreta u hrvatskoj vanjskotrgovinskoj bilanci te se ispituju potencijalni uzroci ovakve dinamike. Rezultati analize pokazuju da je, suprotno uvriježenom mišljenju, robni izvoz bio zaslužan za glavninu preokreta u vanjskoj trgovini, a ne izvoz usluga (turizam). Izdvajaju se tri ključna razloga koja mogu objasniti ovakva kretanja: i) ulazak u Europsku uniju 2013. doveo je do ukidanja barijera trgovini i lakšeg pristupa hrvatskih robnih izvoznika europskom tržištu ; ii) ekonomski oporavak koji se u našem najznačajnijem vanjskotrgovinskom partneru - eurozoni dogodio puno prije nego kod nas povećao je potražnju za hrvatskim proizvodima ; iii) realni tečaj domaće valute u posljednjih je šest godina doživio jaku realnu deprecijaciju prema košarici valuta naših trgovinskih partnera u iznosu od 15%, što je povećalo izvoznu konkurentnost hrvatskih proizvoda. U radu se detaljnije objašnjava dinamika u realnom tečaju kune s naglaskom na kretanja u jediničnim troškovima rada te se aktualni trendovi uspoređuju s kretanjima u zemljama Nove Europe, ali i ostalim članicama Europske unije.

realni tečaj ; izvoz ; uvoz ; vanjskotrgovinska bilanca ; jedinični trošak rada

nije evidentirano