Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Moć znanja i razvoja: stvaranje umjetnih potreba i kriza morala (CROSBI ID 667393)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Čović, Berislav ; Marinčić, Mile Moć znanja i razvoja: stvaranje umjetnih potreba i kriza morala // Knjiga sažetaka 27. Dani Frane Petrića / Knorr, Lidija ; Selak, Marija ; Ćurko, Bruno et al. (ur.). Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2018. str. 66-67

Podaci o odgovornosti

Čović, Berislav ; Marinčić, Mile

hrvatski

Moć znanja i razvoja: stvaranje umjetnih potreba i kriza morala

Kao polazna točka za ovaj rad jest činjenica kako globalizirajući svijet ulazi u novu, tehničku epohu u kojoj dolazi do mnogih naglih promjena. Očito je da čovjek nije dovoljno pripremljen kako bi na odgovarajući način odgovorio na sve te izazove koje ta i takva tehnička epoha sa sobom nosi. Radi se zapravo o čovjekovoj težnji za neprestanim tehno- znanstvenim razvojem, odnosno njegovoj intenciji za podređivanjem prirodnih bogatstava u svrhu vlastitih egoističnih interesa, te s pravom možemo govoriti o dehumaniziranom društvu. U prilog tomu jest čovjekov destruktivni odnos prema prirodi, gospodarstvu, ali i sebi samome. Svakodnevno svjedočimo kako je došlo do sve većeg narušavanja odnosa, a svi ti problemi zapravo su povezani s dubokom moralnom krizom suvremenog čovjeka. Upravo dubina čovjekove moralne krize se iščitava iz težine ekoloških prilika. Ivan Pavao II će reći da u svijetu postoji red koji treba poštivati, te da ljudska osoba obdarena mogućnošću slobodnoga izbora ima tešku odgovornost da očuva taj red, gledajući i na blagostanje budućih generacija. Svojim destruktivnim i egoističnim zahvatima u prirodna bogatstva čovjek je bitno promijenio svoju ulogu u odnosu prema prirodi, te ga se više ne percipira kao zaštitnika, čuvara prirode i njezinih bogatstava kojima se služi, čovjek je pogazio svoje temeljne principe te prešao iz uloge zaštitnika u glavnog izrabljivača. U mnogobrojnim religijama nalazimo kako nam je Bog Stvoritelj dao samo početak, a s tim početkom i zakone koji vode razvoj. Suvremeni čovjek ne smatra ništa loše ako dirne u te zakone i ubrza ili izmjeni taj razvoj, čovjek je tako pogazio zakone prirode i sebe proglasio stvoriteljem a sve u cilju zadovoljenja vlastitih umjetno stvorenih potreba. Kako bi zadržao ravnotežu u prirodi ne ugrožavajući tako i vlastiti opstanak, važna pitanja za čovjeka u budućnosti jesu što treba zadržati i na koji način to očuvati, o tim pitanjima će bitno ovisiti i njegov vlastiti opstanak, na čovjeku je samo da se odluči za put kojim će krenuti.

Ivan Pavao II ; gospodarstvo ; priroda ; moral ; odgovornost

nije evidentirano

engleski

The Power of Knowledge and Development: The Creation of Artificial Needs and the Crisis of Morals

nije evidentirano

Saint John Paul II ; economy ; nature ; morals ; responsibility

nije evidentirano

Podaci o prilogu

66-67.

2018.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Knjiga sažetaka 27. Dani Frane Petrića

Knorr, Lidija ; Selak, Marija ; Ćurko, Bruno ; Matijević, Mira

Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo

1848-2228

Podaci o skupu

27. dani Frane Petrića: Ljudska priroda - glavna tema; Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu - stalna tema

predavanje

23.09.2018-29.09.2018

Cres, Hrvatska

Povezanost rada

Filozofija

Poveznice