hrvatski

Međimurski plesi, kotoripsko kolo i blagdanska kola

Zahvaljujući etnomuzikologu Vinku Žgancu, koji je nakon Drugoga svjetskog rata u rodnome Međimurju potaknuo istaknutije članove folklornih društava iz Preloga, Donje Dubrave, Nedelišća i Dekanovca da prema vlastitom sjećanju na pojedine međimurske napjeva osmisle međimurske tradicijske plesove, gotovo zaboravljene zbog povijesnih okolnosti, taj je plesni konstrukt od tada do danas najizvođenija scenska tradicija Međimurja. Međutim, do 20. st. pod okriljem međimurskih godišnjih i životnih običaja izvodila su se kola i plesne igre koje kazivači svrstavaju u stariju plesnu tradiciju. Budući da su se običaji promijenili ili su izumrli, sve se rjeđe izvode na folklornoj sceni jer su manje atraktivni od drugih plesova. S obzirom na njihov izvorni kontekst – mjesto, vrijeme i prigodu izvođenja, dob i spol plesača, smjer i način plesnog kretanja, plesne figure i rekvizite te melo-ritamska i sadržajna obilježja plesnih napjeva – uočljivi su njihovi pretkršćanski čimbenici. Naime, prema kozmogonijsko-eshatološkim mitskim predodžbama, propisano kretanje izabranih sudionika u kultno doba i na kultnome mjestu, pokreće, potiče i podržava rodnost i plodnost novogodišnjeg ciklusa i društvene zajednice.

Ivan Ivančan, Vinko Žganec, pučki koreografi, kotoripsko kolo, blagdanska kola i plesne igre

nije evidentirano