hrvatski

Oblak, kabanica, veo - O iskazu Andrije Balajića, zapisu Marka Perojevića i tumačenju Vicka Kapitanovića o ogorskim i zagorskim običajima u 18. stoljeću

Razmatrajući ogorske i dalmatinsko-zagorske svadbene običaje u 18. st. prema iskazu ogorskog župnika fra Andrije Balajića i zapisima Marka Perojevića, koje je don Lovre Katić u »Povijesnim podacima iz vizitacija trogirske biskupije u XVIII. st.« objavio 1958. godine u časopisu Starine 48, suvremeni povjesničar Vicko Kapitanović iz Ogorja ističe da je od kabanice, hrvatskog prijevoda mletačke riječi gabana iz izvornika, točniji prijevod svadbeni veo. U svjetlu jezikoslovnih, etnoloških i drugih kulturoloških znanstvenih razmatranja, Kapitanovićevo tumačenje doprinosi spoznajama o dugotrajnome povijesnom pokrštavanju puka, o načinima iskorjenjivanja stare vjere i o kršćanskoj reinterpretaciji zatečenih vjerskih tradicija na hrvatskom tlu. No, unatoč nastojanjima oko hermeneutičkog iščitavanja pučkih običaja ogorskog kraja u kontekstu kršćanskih moralnih vrijednosti, zahvaljujući etnografskoj i folklornoj građi širega dalmatinskog zaleđa, pred znatiželjnikom se razotkrivaju tragovi drukčijih predodžaba i svjetonazora o stvaranju svijeta i podrijetlu čovjeka. Prvotno obredno značenje takvih predodžaba i svjetonazora, postupno preslojeno i preoblikovano drugim kulturnim elementima i novim značenjima, u lokalnim zajednicama ustalilo se pod okriljem običajnog nasljeđa.

kabanica, veo, oglavlje, folklorni elementi pretkršćanskog predznaka, kršćanska interpretacija

nije evidentirano