hrvatski

Modeliranje radnog obujma podzemnog skladišta plina u funkciji ležišnih parametara i proizvodne opreme

Podzemna skladišta plina predstavljaju značajni segment plinske infrastrukture svake zemlje. Njegova primarna funkcija je osiguranje pouzdane i učinkovite opskrbe prirodnim plinom privatnih i javnih gospodarskih subjekata. Prirodni plin se skladišti unutar pogodnih podzemnih geoloških formacija (ležišta), a ovisno o tipu geološke formacije predodređene su i njegove osnovne tehničke karakteristike. Kapacitet povlačenja (proizvodnje) i utiskivanja plina bitna je tehnička karakteristika svakog skladišta plina, a najvećim dijelom je u funkciji trenutne vrijednosti ležišnog tlaka, fizičkim svojstvima geološke formacije i broja radnih bušotina. Za razliku od kapaciteta utiskivanja plina čija je maksimalna vrijednost održiva tijekom cijelog ciklusa rada skladišta, projektirani maksimalni kapacitet povlačenja održiv je samo do određene vrijednosti ležišnog tlaka, što je bitno jer upravo kapacitet povlačenja skladišta najviše doprinosi sigurnosti opskrbe plinom pri vršnim opterećenima plinskog sustava. U okviru ovog doktorskog rada ispitan je utjecaj ostalih tehnoloških čimbenika koji potencijalno mogu imati učinak na radne karakteristike skladišta i održivost kapaciteta povlačenja plina. Prvenstveno se to odnosi na utjecaj hidrauličkih gubitaka koji se javljaju prilikom protjecanja plina kroz dijelove proizvodne opreme, kao i utjecaj interferencije rada bušotina koja se javlja kao posljedica heterogenosti ležišta. Dijelovi proizvodne opreme koji su razmatrani i ispitani su sapnice i proizvodni niz radnih bušotina. Navedena problematika, kao i njezin utjecaj na radne karakteristike skladišta plina do danas nije sustavno ispitana proučavajući dostupnu stručnu i znanstvenu literaturu. U svrhu ispitivanja postavljenih hipoteza, a na temelju proizvodnih podataka o radu podzemnog skladišta plina u Republici Hrvatskoj konstruiran je integrirani matematički model (IMM) skladišta plina. Njegovom upotrebom moguće je ispitati utjecaj pojedinih segmenata proizvodne opreme na održivost maksimalnog izlaznog kapaciteta skladišta plina. Unutar modela za proračun pada tlaka kroz bušotinske i redukcijske sapnice postrojenja kao ključan parametar korišten je koeficijent lokalnog gubitka sapnice (Cd) koji je u okviru ovog rada utvrđen eksperimentalno. Uz pomoć integriranog modela generirani su različiti simulacijski scenariji koji su uspoređeni s inicijalnim scenarijem u svrhu ispitivanja navedene problematike. Rezultati simulacijskih scenarija pokazali su da promjer bušotinskih i redukcijskih sapnica znatno utječe na održivost kapaciteta povlačenja plina. Utjecaj promjera proizvodnog niza, kao i utjecaj interferencije rada bušotina na radne karakteristike skladišta plina također je ovim istraživanjem potvrđen.

podzemno skladište plina, radni volumen, kapacitet povlačenja, integrirani matematički model, proizvodni niz, bušotinske sapnice, depresija na sloj

nije evidentirano