Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 961050

Stanje i potencijali vodnih resursa u proizvodnji hrane


Ondrašek, Gabrijel
Stanje i potencijali vodnih resursa u proizvodnji hrane // Vodni resursi R. Hrvatske u funkciji proizvodnje hrane - zbornik radova / Ondrašek, Gabrijel (ur.).
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, 2018. str. 2-3


Naslov
Stanje i potencijali vodnih resursa u proizvodnji hrane
(State and potentials of water resources in food production)

Autori
Ondrašek, Gabrijel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
Vodni resursi R. Hrvatske u funkciji proizvodnje hrane - zbornik radova

Urednik/ci
Ondrašek, Gabrijel

Izdavač
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
2-3

ISBN
978-953-7878-84-9

Ključne riječi
voda, hrana

Sažetak
Vode R. Hrvatske (RH) su jedni od najvrjednijih nacionalnih resursa sa još uvijek nedovoljno iskorištenim potencijalima u proizvodnji hrane. Voda na nacionalnoj razini predstavlja opće dobro koje je dano na uporabu svima (Staničić, 2018), a najznačajnije državne institucije i tijela su proglasile vodu nacionalnim blagom o čijem gospodarenju, zaštiti, očuvanju i unapređenju su dane brojne smjernice u ; Ustavu RH, zakonima, uredbama, aktima i raznim strateškim dokumentima (SUV, 2009 ; Brkić i sur., 2018 ; Staničić, 2018 ; Holjević i sur., 2018). Agrikultura, bilo da se radi o biljnoj proizvodnji (Zovko i Bubalo Kovačić, 2018) ili stočarstvu (Salajpal i sur., 2018) zajedno sa akvakulturom (Matulić i sur., 2018) ima nezamjenjivu ulogu u proizvodnji hrane. Naime, oko 4/5 naše prehrane čine namirnice biljnog podrijetla (žitarice, voće, povrće) dok preostali udio čine namirnice animalnog podrijetla (mlijeko i mliječne prerađevine, ribe, morski plodovi) (Ondrasek, 2014). Da bi se generirale namirnice biljnog ili animalnog podrijetla potrebni su osnovni preduvjeti, a jedan od glavnih među njima je voda. Agrikultura u uvjetima bez navodnjavanja (tzv. suho ratarenje) ili u uvjetima navodnjavanja, predstavlja predominantnog potrošača svježih (nezaslanjenih) vodnih resursa. Primjerice, samo u uvjetima suhog ratarenja na globalnoj razini u agrikulturi se potroši oko 3.800 km3 svježe vode i generira oko 60% globalnih potreba za hranom, dok se u uvjetima navodnjavanja godišnje potroši dodatnih oko 2.700 km3 i proizvede oko 40% ukupnih potreba za hranom (IMI, 2013 ; Ondrasek, 2014). Stočarstvo je također vrlo zahtjevan segment po pitanju voda, budući oko 30% ukupne potrošnje vode u agro-sektoru otpada na animalnu proizvodnju (za napajanje, čišćenje, uzgoj stočne hrane), a najveći potrošači su govedarstvo sa oko 15.400 m3 vode i svinjogojstvo sa oko 6.000 m3 vode potrebnih za uzgoj 1 t mesa (Salajpal i sur., 2018). Međutim, sve učestaliji i izraženiji poremećaji u osiguravanju dostatnih količina kvalitetnih vodnih resursa (npr. uslijed suša, poplava) negativno se odražavaju na količinu i kvalitetu proizvedene hrane, odnosno profitabilnost poljoprivredne proizvodnje i cijenu hrane na tržištima (Hadelan i sur., 2018). Izravne štete uzrokovane disbalansom voda (sušama, poplavama) u agroekosustavima na nacionalnoj razini samo u proteklom desetljeću su premašile vrijednost od nekoliko Mlrd. kn. Među brojnim agro-hidro-tehničkim mjerama protiv poplava i suša u poljoprivredi primjena suvremenih sustava odvodnje (Petošić, 2015) i navodnjavanje (Ondrasek i sur., 2014) se smatraju među (naj)pouzdanijim i (naj)efikasnijim. Na nacionalnoj razini višekriterijalnom analizom agroekoloških resursa je utvrđeno da RH raspolaže sa oko 500.000 ha zemljišnog fundusa koji ima vrlo visok i visok potencijal za proizvodnju hrane u uvjetima navodnjavanja, napose u Osječko-baranjskoj (82.000 ha) te Vukovarsko-srijemskoj (60.000 ha) županiji (Romić i sur., 2005). Međutim, premda su u proteklih 10-tak godina napravljeni značajni pomaci u gospodarenju vodama u agroekosustavima i uložena ogromna financijska sredstva (>1 Mlrd. kn) ponajprije za ; izradu projektne dokumentacije, revitalizaciju i sanaciju starih i oštećenih hidrotehničkih objekata i sustava navodnjavanja te izgradnju novih (Ondrašek i sur., 2015 ; Holjević i sur., 2018), još uvijek postoji ogroman potencijal neiskorištenih vodnih i zemljišnih resursa za unaprjeđenje i povećanje proizvodnje hrane na nacionalnoj razini.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Profili:

Avatar Url Gabrijel Ondrašek (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Ondrašek, Gabrijel
Stanje i potencijali vodnih resursa u proizvodnji hrane // Vodni resursi R. Hrvatske u funkciji proizvodnje hrane - zbornik radova / Ondrašek, Gabrijel (ur.).
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, 2018. str. 2-3
Ondrašek, G. (2018) Stanje i potencijali vodnih resursa u proizvodnji hrane. U: Ondrašek, G. (ur.) Vodni resursi R. Hrvatske u funkciji proizvodnje hrane - zbornik radova. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, str. 2-3.
@inbook{inbook, author = {Ondra\v{s}ek, G.}, editor = {Ondra\v{s}ek, G.}, year = {2018}, pages = {2-3}, keywords = {voda, hrana}, isbn = {978-953-7878-84-9}, title = {State and potentials of water resources in food production}, keyword = {voda, hrana}, publisher = {Sveu\v{c}ili\v{s}te u Zagrebu Agronomski fakultet}, publisherplace = {Zagreb} }