Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 960947

Dobne i spolne razlike u motivaciji i strategijama učenja matematike u periodu tranzicije iz osnovne u srednju školu


Pahljina-Reinić, Rosanda; Rončević Zubković, Barbara; Kolić-Vehovec, Svjetlana
Dobne i spolne razlike u motivaciji i strategijama učenja matematike u periodu tranzicije iz osnovne u srednju školu // XXI. Dani psihologije u Zadru / 21st Psychology Days in Zadar
Zadar, Hrvatska, 2018. str. 80-80 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Dobne i spolne razlike u motivaciji i strategijama učenja matematike u periodu tranzicije iz osnovne u srednju školu
(Age and gender differences in mathematics motivation and learning strategies across the transition from elementary to high school)

Autori
Pahljina-Reinić, Rosanda ; Rončević Zubković, Barbara ; Kolić-Vehovec, Svjetlana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XXI. Dani psihologije u Zadru / 21st Psychology Days in Zadar / - , 2018, 80-80

Skup
XXI. Dani psihologije u Zadru / 21st Psychology Days in Zadar

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24-26.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Motivacija ; strategije učenja ; anksioznost ; matematika ; samodjelotvornost
(Motivation ; learning strategies ; anxiety ; mathematics ; self-efficacy)

Sažetak
Prijelaz iz osnovne u srednju školu važan je tranzicijski period za učenike. Istraživanja ukazuju na pad motivacije u različitim školskim domenama u periodima tranzicije. U ovom istraživanju usmjerili smo se na motivaciju za učenje matematike, a ranija istraživanja u Hrvatskoj također pokazuju da interes i postignuće u matematici opada s dobi. Cilj je bio ispitati dobne i spolne razlike u motivaciji (interes, percipirana samodjelotvornost i anksioznost), strategijama učenja i postignuću u području matematike, te utvrditi doprinos ispitanih varijabli u objašnjenju postignuća u matematici kod učenika sedmih i osmih razreda iz 13 osnovnih škola (N=1256), te prvih i drugih razreda iz sedam srednjih škola (N=1493). Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Prva faza istraživanja učinaka pilot-projekta e-Škole u 20 odabranih škola“ (CARNet) tijekom prvog tjedna nastave, primjenom upitnika. Postignuće u matematici ispitano je putem zadataka za provjeru prethodnog znanja učenika. Učenici na početku sedmog razreda pokazuju veći interes za matematiku, izvještavaju da više koriste strategije elaboracije te imaju bolji rezultat na ispitivanju predznanja iz matematike od učenika na početku osmog i prvog razreda. Učenici drugog razreda srednje škole imaju najniži interes i postignuće te najmanje koriste strategije elaboracije. Učenici sedmog i prvog razreda imaju veću samodjelotvornost u matematici od učenika osmog i drugog razreda. Generalno, djevojke u većoj mjeri izvještavaju da koriste strategije učenja, ali iskazuju i više razine anksioznosti i nižu samodjelotvornost. Dobiveni su i interakcijski efekti dobi i spola na postignuće, samodjelotvornost i anksioznost. Djevojke u osnovnoj školi imaju bolje postignuće od mladića, ali u drugom razredu srednje škole njihovo je postignuće lošije. Slično tome, u drugom razredu djevojke iskazuju i nižu razinu samodjelotvornosti. Anksioznost kod djevojaka raste s dobi, dok se kod mladića od osmog razreda osnovne do drugog razreda srednje škole smanjuje. Hijerarhijskom regresijskom analizom ustanovljeno je da bolje postignuće postižu učenici koji imaju višu samodjelotvornost, manju anksioznost te više koriste strategije ponavljanja. Dobi i spol ostaju značajni prediktori i u završnom koraku analize. Rezultati pokazuju negativne učinke tranzicije u srednju školu na motivaciju i strategije učenja matematike, posebno za djevojke.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
13.04.1.3.14

Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka,
Sveučilište u Rijeci