hrvatski

Dobne i spolne razlike u motivaciji i strategijama učenja matematike u periodu tranzicije iz osnovne u srednju školu

Prijelaz iz osnovne u srednju školu važan je tranzicijski period za učenike. Istraživanja ukazuju na pad motivacije u različitim školskim domenama u periodima tranzicije. U ovom istraživanju usmjerili smo se na motivaciju za učenje matematike, a ranija istraživanja u Hrvatskoj također pokazuju da interes i postignuće u matematici opada s dobi. Cilj je bio ispitati dobne i spolne razlike u motivaciji (interes, percipirana samodjelotvornost i anksioznost), strategijama učenja i postignuću u području matematike, te utvrditi doprinos ispitanih varijabli u objašnjenju postignuća u matematici kod učenika sedmih i osmih razreda iz 13 osnovnih škola (N=1256), te prvih i drugih razreda iz sedam srednjih škola (N=1493). Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Prva faza istraživanja učinaka pilot-projekta e-Škole u 20 odabranih škola“ (CARNet) tijekom prvog tjedna nastave, primjenom upitnika. Postignuće u matematici ispitano je putem zadataka za provjeru prethodnog znanja učenika. Učenici na početku sedmog razreda pokazuju veći interes za matematiku, izvještavaju da više koriste strategije elaboracije te imaju bolji rezultat na ispitivanju predznanja iz matematike od učenika na početku osmog i prvog razreda. Učenici drugog razreda srednje škole imaju najniži interes i postignuće te najmanje koriste strategije elaboracije. Učenici sedmog i prvog razreda imaju veću samodjelotvornost u matematici od učenika osmog i drugog razreda. Generalno, djevojke u većoj mjeri izvještavaju da koriste strategije učenja, ali iskazuju i više razine anksioznosti i nižu samodjelotvornost. Dobiveni su i interakcijski efekti dobi i spola na postignuće, samodjelotvornost i anksioznost. Djevojke u osnovnoj školi imaju bolje postignuće od mladića, ali u drugom razredu srednje škole njihovo je postignuće lošije. Slično tome, u drugom razredu djevojke iskazuju i nižu razinu samodjelotvornosti. Anksioznost kod djevojaka raste s dobi, dok se kod mladića od osmog razreda osnovne do drugog razreda srednje škole smanjuje. Hijerarhijskom regresijskom analizom ustanovljeno je da bolje postignuće postižu učenici koji imaju višu samodjelotvornost, manju anksioznost te više koriste strategije ponavljanja. Dobi i spol ostaju značajni prediktori i u završnom koraku analize. Rezultati pokazuju negativne učinke tranzicije u srednju školu na motivaciju i strategije učenja matematike, posebno za djevojke.

motivacija ; strategije učenja ; anksioznost ; matematika ; samodjelotvornost

nije evidentirano