hrvatski

Utjecaj prudencijalne regulacije kapitalnih zahtjeva na volumen i strukturu imovine banaka

Cikličnost ekonomske aktivnosti obilježen naglim prekidom ekspanzivnih trendova bankovne industrije, svoju refleksiju ima u eroziji kvalitete strukture kapitala bankovne firme kao jamca solventnosti u nužnosti javnog povjerenja. Potreba uspostave novih ravnotežnih odnosa u post-kriznom periodu prije svega nadogradnjom regulatornog okvira kroz Bazel III standard, odredila je i cilj ovog istraživanja a to je propitivanje utjecaja novih kapitalnih zahtjeva na aktivnost bankovnih firmi u cjelini. Uzorak istraživanja strukturiran sa podacima 35 najvećih bankovnih grupacija koje posluju na jedinstvenom europskom financijskom tržištu nudi dovoljno elemenata za uspostavu kvalitetnog metodološkog okvira za sintezu u praćenju utjecaja regulatornih kapitalnih zahtjeva na volumen i kreditnu aktivnost banaka. Rezultati istraživanja nedvojbeno upućuju na zaključak da u nemogućnosti povećanja apsolutnog iznosa vlasničke glavnice u funkciji zadovoljenja novih kapitalnih zahtjeva zbog materijalizacije rizika i gubitka tržišne vrijednosti bankovne firme, upravljačke strukture usporavaju rast imovina i smanjuju kreditnu aktivnost kao dominirajući izvor nastanka endogenog novca i dodatnog kreditnog potencijala. Ukupan reaktivan odnos naspram gospodarskih tokova bankovna industrija uspostavlja procikličnim djelovanjem preko financijske poluge te promjenom modela poslovanja prenoseći negativne učinke na gospodarstvo u cjelini napose u bankocentričnim sustavima. Konačno, doktorska disertacija je pružila dokaze o mogućnosti upotrebe dinamičkih panel modela u analizi ponašanja bankovnih firmi nakon najave i implementacije novih regulatornih kapitalnih zahtjeva te potvrdila utjecaj novih regulatornih kapitalnih zahtjeva na rast i rizičnu strukturu bankovnih aktiva. Internalizacija gubitaka u sada izmijenjenim konfliktnim odnosima „bankovni dioničari– porezni obveznici“, može doprinijeti reafirmaciji tradicionalnog kreditno-depozitnog financijskog posredovanja uz niže stope porasta bankovnih aktiva te umjerenu cikličnost ekonomske aktivnosti. Zaključno, još jednom su potvrđeni nalazi mnogih dosadašnjih istraživanja da samo zdrav i optimalno reguliran bankarski sustav može osigurati efikasnu alokaciju društvene akumulacije u funkciji gospodarskog rasta i razvoja.

struktura kapitala, Bazel III, vlasnička glavnica, kreditna aktivnost, financijska poluga, dinamički panel modeli, bankocentrični sustavi, tradicionalno kreditno-depozitno financijsko posredništvo

nije evidentirano