Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 960502

O Drugom beramskom brevijaru i glagoljskoj čitateljskoj zajednici


Dürrigl, Marija-Ana; Radošević, Andrea
O Drugom beramskom brevijaru i glagoljskoj čitateljskoj zajednici // Rimski brevijari od 13. stoljeća do Tridentskog sabora: jezik, pismo, tekst, slika, funkcija, ustroj - knjiga sažetaka / Mihaljević, Milan ; Radošević, Andrea (ur.).
Zagreb: Staroslavenski institut, 2018. str. 22-22 (predavanje, recenziran, sažetak, znanstveni)


Naslov
O Drugom beramskom brevijaru i glagoljskoj čitateljskoj zajednici
(On the Second Beram breviary and the Glagolitic textual community)

Autori
Dürrigl, Marija-Ana ; Radošević, Andrea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Rimski brevijari od 13. stoljeća do Tridentskog sabora: jezik, pismo, tekst, slika, funkcija, ustroj - knjiga sažetaka / Mihaljević, Milan ; Radošević, Andrea - Zagreb : Staroslavenski institut, 2018, 22-22

ISBN
978-953-6080-29-8

Skup
Imski brevijari od 13. stoljeća do Tridentskog sabora: jezik, pismo, tekst, slika, funkcija, ustroj

Mjesto i datum
Pazin, Hrvatska, 04.-07. 10. 2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
Drugi beramski brevijar ; hrvatskoglagoljska književnost ; čitateljska zajednica ; srednji vijek ; književna teorija
(Second Beram Breviary ; Croatian Glagolitic literature ; textual community ; Middle Ages ; literary theory)

Sažetak
Na primjeru Beramskoga brevijara prikazuje se odnos pripadnika tzv. glagoljaške „čitateljske zajednice“ prema liturgijskoj knjizi. S obzirom da je riječ o pragmatičnoj književnost, ispravno prenošenje poruke stavljeno je u prvi plan. Različiti zapisi, kao i način prepisivanja teksta, ocrtavaju brigu oko načina njegove recepcije. Pisar ali i čitatelji u tekst unose upozorenja i savjete vjerojatno poučeni iskustvom katkada nespretnog čitanja i razumijevanja. Postojala je potreba da se „kritična mjesta“ osnaže takvim uputama. Svijest o recepciji i procesuiranju poruke starijih tekstova utjecalo je na stvaranje novog teksta. U ovom su istraživanju povezana dva učenja: ono o pet etapa usmenosti teksta (produkcija, transmisija, recepcija, konzervacija i repeticija) i ono o postojanju čitateljskih, u našem kontekstu, glagoljaških zajednica. Već je preliminarna analiza pokazala kako usporedno čitanje liturgijskih i neliturgijskih tekstova može dovesti do novih zaključaka o odnosu glagoljaša prema knjizi unutar određene „zajednice“.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb