hrvatski

Ekonomske posljedice priljeva inozemnog kapitala na hrvatsko gospodarstvo

Hrvatska se, kao i većina tranzicijskih zemalja, pri prijelazu s planske na tržišnu ekonomiju suočila s padom zaposlenosti i opadanjem proizvodnje. U tom se procesu Hrvatska nastojala ekonomski oporaviti privlačeći inozemni kapital jer zbog niske razine štednje nije mogla samostalno financirati investicije. Međutim, ekonomska tranzicija bila je praćena ratnim zbivanjima i lošom institucionalnom prilagodbom, koji su utjecali na to da su, u tom početnom razdoblju hrvatske samostalnosti, inozemne investicije bile na relativno niskoj razini. Unatoč niskoj razini inozemnih investicija devedesetih godina, Hrvatska neprekidno, od svoje samostalnosti, bilježi suficit na financijskom računu kao posljedicu većeg ulaganja iz inozemstva u odnosu na to koliko hrvatski ulagači ulažu u inozemstvo. Posebno su značajne 2000-ih godine u kojima je zabilježen najveći priljev stranog kapitala. Stoga će se u radu analizirati imaju li inozemna izravna ulaganja utjecaj na bruto domaći proizvod, bruto domaći proizvod po stanovniku i zaposlenost, te postoji li povratna veza. Osim navedenih činjenica koje uključuju povijesni pregled priljeva inozemnog kapitala u Hrvatsku, te njegov utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, ovaj rad će se baviti i analizom strukture priljeva. Analizirajući strukturu priljeva kapitala, uočava se da najveći dio inozemnog kapitala koji se ulaže u Hrvatsku čine dužnički tokovi kapitala. Nadalje, u radu će se naglasiti i položaj Hrvatske kao male otvorene ekonomije, ovisne o razmjeni s inozemstvom i podložne ekonomskim gibanjima zemalja u okruženju.

tranzicija, izravna inozemna ulaganja, liberalizacija tržišta

nije evidentirano