hrvatski

Hrvatska na putu u eurozonu: Analiza poslovnih ciklusa

Potencijalni ulazak Hrvatske u eurozonu mogao bi imati visoke ili niske troškove, ovisno o tome jesu li poslovni ciklusi u Hrvatskoj usklađeni s onima u eurozoni. U radu se analiziraju hrvatski poslovni ciklusi s tri aspekta. Prvo, uspoređuju se rezultati različitih metoda filtriranja BDP-a kako bi se izdvojila trend i ciklička komponenta za analizu poslovnih ciklusa. Uz standardni Hodrick i Prescott (1997.) filter koristi se i recentni Hamiltonov (2017.) filter te se uspoređuju njihova svojstva. Hamiltonov (2017.) filter pokazuje mnogo bolja svojstva pri izračunu cikličke komponente u stvarnom vremenu. U radu se analizira i asimetričnost hrvatskog poslovnog ciklusa pretpostavljajući da su recesije kratke i duboke, dok su ekspanzije dugotrajne i plitke. Drugo, analiziraju se varijable koje vode i zaostaju u odnosu na BDP. Vodeće varijable imaju važnu ulogu u prognoziranju BDP-a, a u radu se poseban naglasak stavlja na inozemne varijable jer je Hrvatska iznimno osjetljiva na inozemne šokove. BDP Europske unije, eurozone, Italije i Slovenije vodeće su varijable u odnosu na hrvatski BDP. Također, izdane građevinske dozvole i dolasci stranih turista vode u odnosu na BDP. Treće, u radu se analizira usklađenost poslovnih ciklusa u Europskoj uniji s aspekta BDP-a i nezaposlenosti. Razdoblje od 2001. do 2005. godine karakterizira niska usklađenost poslovnih ciklusa u EU, dok su od 2006. do 2010. poslovni ciklusi izrazito usklađeni. S početkom dužničke krize 2011. razina usklađenosti se smanjuje te počinje jačati tek od 2015. godine. Hrvatski poslovni ciklusi usklađeni su sa zemljama EU-a od 2004. i ta je veza prilično stabilna.

poslovni ciklusi ; recesije ; usklađenost ; trend i ciklus ; potencijalni BDP ; nezaposlenost ; vodeće varijable ; zaostajuće varijable

nije evidentirano