hrvatski

Karcinomi kože uzrokovani solarnim zračenjem kao profesionalna bolest

Cilj ovog preglednog rada je ukazati na opasnost koja prijeti radnicima koji zbog prirode svojeg zanimanja većinu radnog vremena provode na otvorenom i tako su izloženi sunčevom zračenju koje povećava njihov rizik za obolijevanje od karcinoma kože. Izlaganje sunčevom UV zračenju tijekom rada na otvorenom 4-5 puta povećava primljenu prosječnu godišnju dozu UV zračenja u odnosu na osobe koje ne rade na suncu, što kod radnika koji rade na otvorenom značajno povećava rizik pojave aktiničke keratoze, bazeocelularnog i planocelularnog karcinoma kože. Smatra se da se rizik za pojavu ovih poremećaja udvostručuje ako je procijenjena ukupna cjeloživotna doza UV zračenja za osobe koje ne rade izloženi suncu (130 SED godišnje) premašena za 40 %. U zemljama EU-a, uključujući i Hrvatsku, u tijeku je uvođenje osobne dozimetrije UV zračenja za radnike koji rade na otvorenom. Kako bi se spriječili tumori kože uzrokovani profesionalnom UV izloženosti, obvezno je provođenje preventivnih mjera kod radnika na otvorenom. Minimalnim standardima prevencije na razini EU-a smatraju se primjene mjera osobne zaštite (naočale, pokrivala za glavu, odjeća, kreme sa zaštitnim faktorom) i programa edukacije o zdravlju i sigurnosti na radu implementiranih u kurikule srednjih strukovnih škola i pružane radnicima na rizičnim radnim mjestima. Karcinomi kože ili multipla aktinična keratoza mogu biti prepoznati kao profesionalne bolesti ako je: 1) histološki potvrđena dijagnoza planocelularnog ili bazeocelularnog karcinoma kože ili multiple aktiničke keratoze (minimalno 6 promjena) ; 2) promjene su izražene na profesionalno izloženim dijelovima kože ; 3) povijest bolesti otkriva dostatnu profesionalnu izloženost UV zračenju.

ultraljubičasto zračenje, karcinogeni, rad na otvorenom, osobna dozimetrija, prevencija, osobna zaštitna sredstva

nije evidentirano