hrvatski

Sposobnost zaduživanja trgovačkih društava

Kreditiranje trgovakih društava, u razdoblju gospodarskog prosperiteta trebalo bi biti vrlo jednostavan posao. Banke, pokušavajui zauzeti što je mogue vei tržišni udio, odobravale su kredite rizinim klijentima na vrlo jednostavan nain, uglavnom se oslanjajui na osiguranje kredita i kolateralizaciju, i nije se mnogo vodilo rauna o sposobnosti zaduživanja odreenog subjekta. Do prije desetak godina bilo je relativno jednostavno upravljati bankama na osnovi klasinih upravljakih tehnika i obrazaca, što u SAD-u opisuju kao formulu: 3+6+3, što u prijevodu znai: ujutro primite tri dolara depozita, odobrite šest dolara kredita (multiplikacija), a u tri popodne odete na golf (Leko, 2004., 1). Današnje bankarsko tržište, ipak je bitno zahtjevnije i mnogo složenije od ovoga opisa. Dolaskom gospodarske krize i recesije, ovaj nain financiranja pokazao se izrazito lošim i pogubnim za banke. S druge pak strane, trgovaka društva su se zaduživala preko mjere, a sposobnost zaduživanja nije se odreivala temeljem stvarnih i realnih financijskih pokazatelja, nego vrlo optimistino i esto bez ikakvog smisla. Kratkoroni krediti podizani su za dugorone investicije i dugotrajnu imovinu, a ponekad dugoroni krediti za ulaganje u obrtna sredstva i kratkoronu likvidnost. Ovakav nain funkcioniranja i odreivanja kreditne sposobnosti, u znaajnoj mjeri u uvjetima gospodarske krize i recesije u državi, dolazi na naplatu.Cilj rada je prikazati kako izgleda idealna financijska struktura trgovakog društava i koje su granice sposobnosti zaduživanja. Prikazati e se na koji nain bi i banke i tvrtke kreditni obveznici, trebali promatrati svoje pokazatelje i do koje mjere se mogu odnosno preko koje mjere se nikako ne smiju zaduživati. Prikazat e se znaajniji financijski pokazatelji o kojima je izrazito važno voditi rauna i na koji nain pojedini pokazatelj doprinosi rastu, odnosno neuspjehu odreenog gospodarskog subjekta.

sposobnost zaduživanja, kreditiranje, financiranje

nije evidentirano