hrvatski

Regiæ dignitatis insignia kralja Stjepana Držislava. Nekoliko pitanja hrvatske vladarske intitulacije u X. stoljeću

Vijest splitskog kroničara Tome Arhiđakona o kralju Stjepanu Držislavu i njegovu stjecanju bizantskih naslova (eparh, patricij) te kraljevskih insignija iz Carigrada oko 970. godine odavno je poznata u hrvatskoj historiografiji. Najsustavnije je obrađena u magistralnoj sintezi F. Šišića (1925.), gdje je temeljem tih podataka razvijena dalekosežna teza o savezništvu hrvatskog kralja s bizantskim carem, usmjerena protiv ekspanzije države cara Samuila. U posljednjih stotinjak godina povjesničari su uglavnom prihvaćali Šišićeve postavke, bez problematiziranja istih (izuzetke predstavljaju J. Ferluga i L. Margetić, donekle i N. Klaić). Manjkao je prije svega kontekst tih vijesti u sklopu – sada vrlo razvijenih i uznapredovalih – bizantoloških istraživanja o diplomatskoj kulturi carskog dvora, ali i državnopravnih shvaćanja Bizantskog Carstva o odnosu prema drugim političkim tvorbama. Tako rekontekstualizirane, Arhiđakonove vijesti daju unekoliko drugačiju sliku o formalnim i sadržajnim obilježjima Držislavovih titula i oznaka kraljevske vlasti.

kralj Stjepan Držislav, intitulacija, kraljevske insignije

nije evidentirano