hrvatski

Apokrifni tekstovi u hrvatskoglagoljskim brevijarima

Hrvatskoglagoljski apokrifi većinom se nalaze u zbornicima neliturgijskoga sadržaja. Ali i u hrvatskoglagoljskim brevijarima, u temporalu i u sanktoralu, čitaju se tekstovi apokrifnog porijekla. Različiti odlomci jednog od najpopularnijih antičkih apokrifa, Protoevanđelja Jakovljeva, originalno napisanog na grčkom jeziku u 2. st., potvrđeni su u više glagoljskih brevijara (iz 15. i 16. st.) na blagdan Bezgrešnog začeća Marije Djevice (8. XII) i u lekcijama na Božić. Tekstovi latinske tradicije ovoga evanđelja Isusova djetinjstva nalaze se u dva brevijara (iz 14. i 15. st, ) na blagdan sv. Ane. Opsegom i duljinom osobito se ističu brevijarska čitanja iz apokrifnih Djela apostolskih, apostola Andrije, Ivana, Filipa, Jakova. U brevijarima se susreću dvije književne tradicije koje su utjecale na hrvatsku apokrifnu literaturu, ali i na hrvatsku srednjovjekovnu književnost uopće, susreću se i isprepliću grčko-slavenska i latinska tradicija.

apokrifni tekstovi, hrvatskoglagoljska književnost, brevijari

nije evidentirano