hrvatski

Zaprešić na prvoj katastarskoj karti 1862. godine

U Zaprešićkom godišnjaku iz 1995. godine objavljen je članak povjesničarke Ankice Pandžić pod naslovom "Zaprešić na starim kartama" u kojem je dat kratak pregled povijesti prikazivanja zaprešićkog kraja na starim zemljovidima. U tom smislu autorica se osvrnula na Glavačevu kartu Središnje Hrvatske iz 1673, na 27. list Jozefinske topogafske izmjere iz 1783/84, te na zemljovid Ugarske Joannesa Lipszkog iz 1806. godine. Na tim je zemljovidima u skladu s tadašnjim dostignućima kartografije i mjerništva zaprešićki kraj prikazivan u sklopu Hrvatske tj. Ugarske i Habsburške Monarhije, dakle u okviru većih geografskih cjelina. Tako na tim zemljovidima ne nalazimo detaljiniji prikaz Zaprešića, već samo oznaku njegova toponima. Tijekom 19. stoljeća provedena je prva sustavna katastarska izmjera Hrvatske i Slavonije temeljem koje će nastati prvi detaljni kartografaski prikazi zaprešićkog kraja. Katastarski zemljovid Zaprešića iz 1862. godine predstavlja najstariji kartografski spomenik koji prikazuje grad Zaprešić i njegovu okolicu u krupnom mjerilu sa svim njegovim prirodnim i društevno-geografskim sadržajima. Katastarska dokumentacija prve sustavne katastarske izmjere - upisnik čestica, katastarski zemljovid, te opis granica općine daju nam podrobnu informaciju o izgledu i životu grada Zaprešića u godini dolaska željeznice. Tako katastarska dokumentacija predstavlja prvi detaljan uvid u prostor i vlasničke odnose na području zaprešićkog kraja. Zbog svoje detaljnosti i pouzdanosti (katastar je pravni dokument na nivou države) katastarska dokumentacija predstavlja neiscrpan izvor za najrazličitija povijesna istraživanja.

Zaprešić; katastar; povijest

nije evidentirano