Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Količina humusa u tlima za podizanje trajnih nasada u Hrvatskoj (CROSBI ID 255172)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Biško, Ante ; Milinović, Bernardica ; Savić, Zvonimir ; Jurkić, Vesna ; Slunjski, Sanja ; Čoga, Lepomir Količina humusa u tlima za podizanje trajnih nasada u Hrvatskoj // Pomologia Croatica : glasilo Hrvatskog agronomskog društva, 21 (2017), 3-4; 159-170. doi: Hrčak ID: 199796

Podaci o odgovornosti

Biško, Ante ; Milinović, Bernardica ; Savić, Zvonimir ; Jurkić, Vesna ; Slunjski, Sanja ; Čoga, Lepomir

hrvatski

Količina humusa u tlima za podizanje trajnih nasada u Hrvatskoj

Humus ima specifičnu, višestruko pozitivnu ulogu u fizikalnim, kemijskim i mikrobiološkim značajkama tla. Doprinosi formiranju stabilnih agregata, strukturi tla, aeraciji, poboljšanju ritma infiltracije i povećanju kapaciteta skladištenja vode. Kao skladište za biljna hraniva ujedno je izvor plodnosti tla. Također, služi kao pufer protiv brzih promjena reakcije tla (pH) i djeluje kao izvor energije za mikroorganizme u tlu. Uvažavajući gore iznijeto, kao i činjenicu da trajni nasadi (voćnjaci i vinogradi) na istoj površini ostaju dugi niz godina te da je potrebno žurno formirati tratinu u međurednom prostoru, poznavanje razine humusa u tlima namijenjenim za podizanje voćnjaka i vinograda je od izuzetne važnosti. Temeljem analiza cca četiri tisuće uzoraka tla (računajući oranični sloj 0- 30 cm i podoranični sloj 30-60 cm) iz 16 županija Republike Hrvatske, utvrđena je količina humusa. Uzorci tla uzeti su u periodu od 2000. do 2006. godine, tj. u vrijeme kad se krenulo u znatnije podizanje voćnjaka i vinograda, popraćeno poticajima za podizanje trajnih nasada (Biško i sur., 2005a. ; Biško i sur. 2005b.). Količina humusa određena je metodom po Tjurinu (Škorić i Seretić 1966.). U konačnici, izračunate su i prosječne vrijednosti (% humusa) oraničnog i podoraničnog sloja tla što čini ukupno 2.038 uzoraka i predstavlja isto toliko proizvodnih površina sa kojih su uzeti prosječni uzorci. Prosječne vrijednosti količine humusa po pojedinoj županiji kretale su se od 1, 53 % u Virovitičko- podravskoj do 3, 32 % u Primorskogoranskoj županiji. U ostalim županijama utvrđene su sljedeće prosječne vrijednosti humusa: Koprivničko-križevačka 1, 54 %, Požeško- slavonska 1, 62 %, Vukovarskosrijemska 1, 63 %, Bjelovarsko- bilogorska 1, 78 %, Brodsko-posavska 1, 80 %, Zadarska i Međimurska 2, 01 %, Sisačko- moslavačka 2, 13 %, Istarska 2, 15 %, Zagrebačka 2, 22 %, Krapinsko-zagorska 2, 23 %, Karlovačka 2, 44 %, Šibensko-kninska 2, 74 % i Ličko- senjska 2, 89 %. Utvrđene vrijednosti uspoređene su s Izvješćem Europskog ureda za istraživanje tala (Br. 15) Europske Komisije: „Organic Matter in the Soils of Southern Europe”, Zdruli i sur., 2004.

humus, organska tvar, voćnjak, vinograd

nije evidentirano

engleski

Humus content in soils intended for establishment of permanent plantations in Croatia

nije evidentirano

humus, organic matter, orchard, vineyard

nije evidentirano

Podaci o izdanju

21 (3-4)

2017.

159-170

objavljeno

1330-6626

1848-9028

Hrčak ID: 199796

Povezanost rada

Biologija, Poljoprivreda (agronomija)

Poveznice