hrvatski

Kartografski izvori za povijest upravno- teritorijalnog ustroja Istočne Hrvatske

Presudnu ulogu u oblikovanju upravno- teritorijalnog ustroja Slavonije nakon Karlovačkog mira, od županijskih sve do najniže lokalne razine kotareva, odigrala su vlastelinstva. Čak i nakon ukidanja feudalizma, kada vlastelinstva postaju ekonomije, zemljišni posjedi ostali su dominantan čimbenik u ukupnom društveno-geografskom oblikovanju prostora Slavonije sve do raspada Austro-Ugarske Monarhije. Nakon 1918. godine uspostavlja se nova upravo-teritorijalna organizacija inspirirana prije svega centralističkim ciljevima, pa u oblikovanju upravno-teritorijalnog ustroja sve više dominira utjecaj politike dok historijsko-geografski čimbenici gube značaj. Upravno-teritorijalne jedinice Istočne Hrvatske više ne čine homogene historijsko-geografske cjeline. Posljednjih desetak godina ponovno je obnovljen županijski ustroj Istočne Hrvatske s pokušajem uspostave nove geografske organizacije prostora temeljene prvenstveno na nodalno-funkcionalnoj regionalizaciji u kojoj je oblikovanje upravno- teritorijalnog ustroja određeno gravitacijom prostora prema njegovim makroregionalnim i subregionalnim urbanim središtima. Sve opisane promjene mogu se pratiti kroz kartografske izvore koji nam zorno predočavaju promjenu važnosti pojedinih čimbenika u upravno-teritorijalnoj organizaciji istočnohrvatskog prostora od Karlovačkog mira do današnjih dana. Kartografski izvori kao takvi prionose novim spoznajama uvjetovanosti povijesnih mijena naših tradicionalnih županija kao i njihove upravno teritorijalne organizacije.

upravno-teritorijalni ustroj ; kartografski izvori ; Istočna Hrvatska

nije evidentirano