hrvatski

Ektremne meteorološke prilike u situaciji s prehladnom kišom u veljači 2014.

Sjeverozapadnu i gorsku Hrvatsku je 1. veljače 2014. zahvatila prehladna kiša zbog koje je oštećeno više od 50 000 ha šuma. Cilj ovog rada je proučiti koje ekstremne vremenske prilike pogoduju nastanku ove pojave. Podaci prehladne kiše i poledice s 13 meteoroloških postaja u sjeverozapadnoj i gorskoj Hrvatskoj u razdoblju 1961.– 2015. ukazuju da se radi o vrlo rijetkim pojavama, a detaljne analize upućuju da je u veljači 2014. sjeverozapadna Hrvatska bila topla, a Gorski kotar i Lika vrlo topli. Cijelo promatrano područje bilo je i ekstremno kišno. Iz prizemnih i visinskih sinoptičkih karata nad Europom od 30.1.2014. do 6.2.2014. zaključuje se kako su se zbog dugotrajnog i izraženog južnog prijelaznog stanja stvorili uvjeti za jaku visinsku temperaturnu inverziju koja je jedan od preduvjeta za ispunjenje pojave prehladne kiše. Na meteorološkoj postaji Ogulin je uglavnom puhao NE–E vjetar prvog dana prehladne kiše da bi drugog dana okrenuo na SE smjer. To upućuje na dopiranje južne struje sve do ogulinskog područja. Analiza visine snježnog pokrivača pokazuje da se snijeg zadržao u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i pogotovo u Gorskom kotaru nakon padanja prehladne kiše i stvaranja poledice jer se uz tlo i dalje zadržavao hladan zrak. Za razliku od toga na visinskoj postaji Zavižan i u Lici snijeg se vrlo brzo otopio zbog pritjecanja toplog zraka sa SE i u prizemni sloj atmosfere. Iz analiza produkata modela ALADIN/HR slijedi da je u vrijeme pojave prehladne kiše postojala izražena temperaturna inverzija u sloju na visinama između 800 m i 900 m. Prizemni vjetar je bio slab i postupno je rastao s visinom. Analiza pseudotempova na odabranim meteorološkim postajama je pokazala da su u Gorskom kotaru i sjeverozapadnoj Hrvatskoj bili ispunjeni vremenski uvjeti za nastanak prehladne kiše 1. veljače 2014.

prehladna kiša, poledica, južno strujanje, temperaturna inverzija

nije evidentirano